Pedofilija: Kaznena politika oštra, presude niske

Izvor: Викиновости

30. mart 2013.
Srbija -  (Beta) - Kaznena politika za seksualno zlostavljanje dece u zemljama regiona prilično je oštra, mada se u praksi često izriču niske kazne, a problem predstavlja i strah dece da prijave zlostavljanje. U Skupštini Srbije počela je rasprava o pooštravanju kaznene politike za seksualno zlostavljanje dece. Predlog zakona o zaštiti dece od seksualnih napasnika predviđa policijski nadzor silovatelja i pedofila nakon izlaska iz zatvora i zabranu da pridju školama, vrtićima i dečjim igralištima.

FBI simbol za pedofiliju
Slika: Norbert de Jonge.

Predviđeno je i uvođenje posebne evidencije osuđenih za pedofiliju i uzimanje njihovog DNK uzorka. Predlogom zakona neće biti dozvoljeno brisanje podataka iz te evidencije, a predviđa se i apsolutna zabrana ublažavanja kazne i uslovnog otpusta.

U Hrvatskoj je maksimalna kazna za seksualno iskorišćavanje i zlostavljanje dece 15 godina zatvora, izuzev u slučajevima kada je polna zloupotreba deteta dovela do njegove smrti za šta je zaprećena kazna od najmanje 10 godina zatvora ili kazna dugotrajnog zatvora.

Kazna do 15 godina predviđena je, na primer, u slučajevima ako je detetu naneta teška telesna povreda ili je narušen njegov telesni ili emocionalni razvoj, u slučaju trudnoće, ako je u seksualnom zlostavljanju učestvovalo više osoba ili je počinjeno nad posebno ranjivim detetom.

Takođe, kazna zatvora do 15 godina predvidjena je ako je seksualno iskorišćavanje počinio član porodice ili osoba koja živi s detetom u domaćinstvu.

Od početka 2013. godine u Hrvatskoj je zaživeo registar pedofila, koji je regulisan Zakonom o pravnim posledicama osude, krivičnoj evididenciji i rehabilitaciji. Registar vodi Ministarstvo pravosudja pod nazivom „Popis počinitelja seksualnih krivičnih dela na štetu dece“.

Taj popis nije javan, ali on ima svrhu da se počiniteljima takvih krivičnih dela onemogući kontakt s decom u smislu zasnivanja radnog odnosa koji podrazumeva redovan kontakt i brigu za decu, rečeno je agenciji Beta u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa.

U registru pedofila nalaze se imena pravosnažno osuđenih zbog seksualnih nedela nad decom i onih kojima nije prošao rok rehabilitacije, koji je za osuđene zbog seksualnih delikata na štetu dece udvostručen.

Pravo na uvid u podatke iz registra imaju sudovi, policija, tužilaštvo i ustanove čiji zaposleni rade s decom.

Krivični zakon u Crnoj Gori predviđa kaznu od jedne do 10 godina zatvora za seksualni odnos sa detetom. U slučaju da to za posledicu ima telesnu povredu ili trudnoću, kazna je do 12 godina zatvora, a ako ima smrtni ishod, onda je kazna do 18 godina zatvora.

Ko detetu učini dostupnim pornografske sadržaje kažnjava se sa šest meseci zatvora, a u slučaju da se dete iskoristi za proizvodnju pornografskih sadržaja, predviđene su kazne od šest meseci do pet godina zatvora.

U BiH je u porastu broj slučajeva seksualnog nasilja nad decom, a pouzdanih podataka o tome nema zbog komplikovane strukture države i činjenice da deca većinu slučajeva ne prijavljuju policiji.

U Krivičnom zakonu Federacije BiH i Republike Srpske definisano je nekoliko krivičnih dela iz oblasti seksualnih delikata prema deci i maloletnicima. Seksualni odnos sa detetom, krivično delo zadovoljenje pohote pred detetom, iskorišćavanje deteta ili maloletnika radi pornografije i upoznavanje deteta sa pornografijom, krivična su dela koja se kažnjavaju u rasponu od tri meseca do 20 godina zatvora.

Međutim, pedofilima u BiH se izriču izuzetno niske kazne. U protekle dve godine u RS je registrovano oko 50 slučajeva napastvovanja maloletnika, dok je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu dostavljeno osam prijava za bludne radnje „počinjene na štetu maloletnih osoba“.

U većini slučajeva zlostavljač je otac, a zbog straha ili stida, porodica često ćuti i ne prijavljuje takve slučajve.

A da žrtve seksualnog nasilja, posebno deca, često ne smeju da prijave svoje zlostavljače, potvrđuje i slučaj u Sarajevu, gde su dve devojke, tek nedavno, nakon što su postale punoletne prijavile svog dedu da ih je seksualno zlostavljao dok su bile devojčice.

Potresne priče o devojčicama i dečacima - žrtvama nasilja, pedofilije ili pornografije sve češće pune novine. U BiH je najpoznatiji slučaj hodže Rešada Omerhodžića iz sela Gluha Bukovica, kod Travnika, koji je bludničio nad devojčicama. Omerhodžić je osuđen na svega 18 meseci zatvora jer je uz njega stala i Islamska zajednica.

Pre više od dve godine Interpol Luksemburga prosledio je informaciju da se sa internet adrese ministarstva spoljnih poslova BiH pristupalo materijalima sa sadržajem dečije pornografije i fotografijama zlostavljanja dece. Iako je Tužilastvo u Sarajevu pokrenulo istragu, ni nakon godinu dana javnosti još nije poznat identitet te osobe niti tok procesa.

Maksimalna kazna za seksualni odnos sa osobom mladjom od 14 godina u Sloveniji je do osam godina zatvora, a u slučaju da neko upotrebi silu ili zapreti neposrednim napadom na dete kažnjava se zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.

Izvor[uredi]