Obradović: Oluja je najteže krivično delo u ratu u Hrvatskoj

Izvor: Викиновости
Palata mira, sedište MSP-a.
Slika: International Court of Justice.

3. mart 2014.
Hag/ Evropska unija (Beta) - Pravni zastupnik Srbije Saša Obradović izjavio je u nedelju da Srbija od procesa protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde, po međusobnoj optužbi za genocid, očekuje da se „spor najzad reši i da ovo pitanje više ne bude na agendi“.

Glavna usmena rasprava u sporu Hrvatske i Srbije počeće u ponedeljak pred najvišim sudom UN i trajaće do 1. aprila. Hrvatska je 1999. tadašnju SR Jugoslaviju (SRJ) tužila za genocid tokom rata na hrvatskoj teritoriji 1991-95, a Srbija je 2010. uzvratila kontratužbom.

Obradović je tokom susreta sa novinarima rekao da je stav Srbije da „bez obzira na teška krivična dela“ počinjena tokom rata nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom, „što nije sporno“, „ta zlodela nisu imala obeležja genocida“, kako tvrdi Hrvatska.

Nasuprot tome, Srbija će tokom rasprave izložiti dokaze u prilog svojoj kontratužbi da je operacija Oluja, u avgustu 1995, predstavljala „kulminaciju kriminalne namere“ hrvatske vlade i vojnih snaga da uklone srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, s obeležjima genocida. Srpski pravni tim dokazivaće, po Obradovićevim rečima, da je Oluja „bila najteže krivično delo“ tokom rata u Hrvatskoj.

Legitimni interes Srbije je da pred Međunarodni sud pravde iznese dokaze o „broju žrtava“ i činjenici da u Hrvatskoj sada živi jedna trećina Srba koji su u njoj živeli pre rata, podvukao je glavni zastupnik Srbije.

Obradović nije želeo da govori o mogućem ishodu spora, rekavši da ja na sudu da presudi. Naznačio je da je za srpsku stranu važno da predstavi činjenice o Oluji, kao o „izuzetno ozbiljnom zločinu“, „koje nijedan sud“, uključujući i Haški tribunal u procesu zapovedniku te operacije Antu Gotovini, do sada nije uzeo u obzir.

Tribunal je pravosnažno oslobodio krivice za zločine Gotovinu tokom i posle Oluje, utvrdivši da nije postojao udruženi zločinački poduhvat hrvatskih vlasti s ciljem trajnog progona srpskog stanovništva iz Kninske krajine.

Rasprava u haškoj Palati mira biće otvorena uvodnim govorom zastupnika Hrvatske. Za utorak i sredu, zakazani su iskazi svedoka, na čije je prenošenje sud izveštačima nametnuo zabranu do kraja rasprave, 1. aprila.

Izvor[uredi]