Orban: EU kao SSSR

Izvor: Викиновости


18. mart 2012.
Budimpešta-  (Beta-AP) - Premijer Mađarske Viktor Orban optužio je 15. marta EU za kolonijalizam, a funkcionere EU uporedio sa sovjetskim aparatčicima. Teške reči na račun Brisela Orban, lider konzervativne partije Fides, izneo je na skupu povodom godišnjice revolucije protiv Habsburga iz 1848, samo dan nakon što je doneta odluka da se Mađarskoj suspenduje više stotina miliona evra evropskih fondova zbog deficita. Orban je ipak donekle ublažio stav rekavši da je sudbina Mađarske vezana za EU. Orban je poznat po bučnim raspravama sa Briselom, ali je iskustvo pokazalo da je spreman na ustupke.

Godišnjica revolucije je državni praznik u Mađarskoj, a tim povodom održan je i skup pristalica Orbana, na kojem je prema proceni fotoreportera AFP-a bilo skoro 200.000 ljudi, i opozicioni skup uz učešće oko 100.000 ljudi. Skupovi su dobili i međunarodnu dimenziju, budući da su na okupljanje Orbanovih simpatizera došle i grupe Poljaka, a na skup opozicije drugi čovek francuske Socijalističke partije.

Orban je već prošle godine uporedio Brisel sa Moskvom. Njegov govor je i ovom prilikom bio vatren. „Nećemo biti kolonija“, rekao je on. „Dobro nam je poznat taj tip nepoželjne drugarske podrške“, kazao je Orban. Kasnije je ipak spustio loptu, objasnivši da postoji opasnost da „cela Evropa postane kolonija modernog finansijskog sistema“ i da se razvoj situacije u Mađarskoj i EU ne može odvojeno posmatrati.

Mađarski nacionalni praznik posvećen je mađarskoj revoluciji iz 1848. protiv Habsburga, za nezavisnost i građanska prava.

Orban je, sa kokardom u bojama državne zastave, naveo da Mađari i danas imaju iste zahteve kao tada. „Mi smo politički i intelektualni naslednici 1848. godine“, izjavio je, dok je gomila izvikivala njegovo ime i mahala mađarskim zastavama.

„Moramo pokazati da podržavamo Viktora Orbana jer oni (opozicija) žele sve da ubede da ga ne podržava niko“, izjaivio je Katalin S, lekar od 50-ak godina, koji je došao iz mesta Komarom, 75 kilometara zapadno od Budimpešte, sa jednim od dvoje dece.

Na opozicionom skupu učestvovalo je oko 100.000 ljudi. Skup je organizovala nevladina organizacija „Mila“ (Milla), što znači jedan milion za slobodu štampe.

Organizatori su predstavili jednog rep pevača kao „alternativnog predsednika republike“. Pročitana je i lista 12 zahteva, među kojima su sloboda štampe i religija, kao i pravedniji porezi i nezavisno pravosuđe.

Blag stav EU prema Orbanu[uredi]

Skup podrške Orbanu privukao je oko 2.000 poljskih pristalica, dok je francuski poslanik Evropskog parlamenta iz redova socijalsita Arlem Dezir (Harlem Desir) učestvovao na opozicionom skupu. „Ovde sam da prenesem podršku koju socijalisti i Fransoa Oland (Francois Hollande, kandidat za francuske predsetničke izbore) pružaju demokratskom skupu koji se danas održava u Budimpešti“, rekao je on za AFP. „Ovo što se dešava u Mađarskoj je sramota za Evropu, to je narušavanje demokratskih sloboda, štampe, pravosuđa“, rekao je on.

Orbana u Mađarskoj i inostranstvu kritikuju zbog reformi centralne banke kojom se smanjuje njena nezavisnost, kao i zbog reformi pravosuđa i novog tela za zaštitu podataka i za medije, kao i zbog novog zakona o medijima za koje protivnici tvrde da narušava slobodu.

Uprkos tome što su zemlje članice ove sedmice odlučile da kazne Mađarsku zbog prekomernog deficita, Dezir je ocenio da postoji prećutni sporazum konzervativaca za podršku Orbanovoj vladi.

Na skupu opozicije, više ljudi je nosilo zastave EU, ali su neki izrazili i razočaranje u Brisel.

„Dok se opozicija ne ujedini Orban će moći da ostane na vlasti“, izjavio je 37-godišnji bankar Ferenc.

On smatra da EU ima isuviše „mek“ stav prema Orbanu. On smatra da je dobar primer američke državne sekretarke Hilari Klinton (Hillary Clinton) koja je lično izvršila pritisak na mađarsku vladu.

U Budimpešti su organizovani i drugi protesti, ali nijedan nije uspeo da okupi veći broj ljudi. Osim dva velika skupa, grad je bio skoro prazan, budući da je u Mađarskoj zbog praznika ovo produženi vikend.

Pozadina[uredi]

Od dolaska na vlast sredinom 2010. godine, Orban je sproveo brojne političke i ekonomske mere kojima je povećan uticaj vlade na medije, sudstvo, crkve i druge nominalno nezavisne institucije, što su kritikovali EU i međunarodne organizacije. Uprkos Orbanovoj oštroj retorici, u Mađarskoj su ipak usvojeni amandmani na neke od najspornijih novih zakona kako bi bili u skladu sa smernicma EU.

Evropska komisija je u januaru pokrenula proceduru protiv Mađarske zbog reformi koje nisu u skladu sa propisima EU, a u martu joj je dala i rok od mesec dana za garancije da će se sporne reforme povući. Konkretno, traže se novi nacrti zakona o penzionisanju sudija i zaštiti podataka. Odluka Mađarske o smanjenju starosne granice za penzionisanje sudija i javnih tužilaca sa 70 na 62 godine nije u skladu sa evropskom direktivom o diskriminaciji na poslu. Brisel traži i povlačenje odluke da se prevremeno prekine mandat nezavisne Kancelarije komesara za zaštitu podataka, i da se ta dužnost poveri državnom telu. U EU je praksa da se zaštitom podataka bavi nezavisno telo. EU je od Mađarske zatražila i nekoliko objašnjenja o novim propisima o centralnoj banci i sudstvu.

Orban je žustri govor o EU održao samo dana nakon što je od predsednika Evropske komisije Žoze Manuela Baroza (Jose Barroso) zatražio podršku za početak pregovora o kreditnoj liniji koja je zemlji potrebna da bi se smanjili visoki troškovi zaduživanja zemlje. U pismu od 13. marta, koje je objavila državna nacionalna agencija, premijer je rekao da veruje da bi pravni spor sa EU „uskoro mogao da se reši“, preneo je Fajnenšel tajms (FT).