Pravoslavni vernici danas slave Uskrs

Izvor: Викиновости



19. april 2009.

Beograd/ Srbija (B92/Blic) Pravoslavni vernici, u nedelju 19. aprila obeležavaju Uskrs, najsvečaniji praznik za hrišćane.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve partrijarh Pavle ocenio je u Uskršnjoj poslanici da je naše doba suočeno sa materijalnom krizom, ali da je još prisutnija kriza morala i karaktera. Poslanica, koju je u Patrijaršiji pročitao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, posebno je upućena vernicima na Kosovu i Metohiji, kao i vernicima na svim kontinentima gde pravoslavni hrišćani proslavljaju Uskrs.

Uskrs je najvažniji praznik jer suština hrišćanskog učenja označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih, kao pobeda vere i života nad smrću.

Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedelju zorom je vaskrsao.

Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji održanom 325. godine, dogovoreno je da Hrišćani treba da koriste zajednički način da odrede datum Uskrsa, koji bi bio potpuno nezavisan od jevrejske metode. Tada je doneta i odluka da će se praznovati samo nedeljom, jer je to dies Domini, dan u nedelji na koji je Hrist vaskrsao, zbog čega je proglašen svetim danom u sedmici (Kvartodecimanisti su želeli da, poput Jevreja, uvek proslavljaju Uskrs na četrnaesti dan jevrejskog meseca Nisana, bez obzira koji bi to dan u sedmici bio). Međutim, iako je na saboru doneto nekoliko praktičnih odluka koje su poslužile kao smernice za računanje datuma, bilo je potrebno da prođe nekoliko vekova da bi se usvojila opšta metoda koja je prihvaćena u hrišćanstvu, a prema kojoj se Uskrs slavi u prvu nedelju posle jevrejske Pashe i prvog punog meseca po prolećnoj ravnodnevnici.

Uskrs je pokretan praznik. Uvek se vezuje samo za nedelju i može "pasti" u razmaku od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.

Za Uskrs se jaja boje crveno i drugim jarkim bojama i poklanjaju prijateljima. Jaje ima simboličko značenje jer se iz njega rađa život.

Izvor[uredi]