Nestajući led Arktika

Izvor: Викиновости



14. septembar 2006.

Arktički led

Grinbelt/ SAD Rezultati novog istraživanja koje je sprovela NASA govore da je na Arktiku sve manje leda ne samo u letnjim već i u zimskim mesecima.

Na konferenciji za štampu održanoj u Grinbeltu, Merilend, istraživače NASA-e su prezentovali rezultate osmatranje ledenog pokrivača Arktika u periodu između 2005. i 2006. Po ovim snimcima, površina ledenog pokrivača je za 6% manja od proseka u proteklih 26 godina. Takođe, primetan je i znatan stepen ubrzanja nestajanja artičkog leda u odnosu na prosečnih 1,5%-2% gubitaka, koji pretstavljaju prosek nekoliko proteklih decenija. Pomenuti stručnjaci ne sumnjaju da je ovo direktna posledica globalnog zagrevanja. Džozefino Komiso, jedan od naučnika, ukazuje da je problem i u tome što rekordne temperature zabeležena za vreme nekoliko prethodnih leta, otopljavaju nadprosečno velike količine leda, koje se zimi ponovno ne zaleđuju, opet usled visokih temperatura. Ovo istraživanje je po njemu „najjači dokaz globalnog zagrevanja na Artiku do sada“.

Zaključci studije dobili su potvrde i sa drugih strana. Mark Serezi, stariji saradnik Nacionalnog centra za podatke o snegu i ledu SAD, ukazao je da nema opravdane sumnje da je ovakav razvoj događaja posledica efekta staklene bašte. „Ovo što vidimo na Arktiku je mrtav kanarinac u rudniku uglja“, zaključio je on.

Komiso je dodao da je kvalitativno nov razvoj događaja na Arktiku ponašanje leda u zimskim mesecima. „Ukoliko zimski led nastavi da se povlači, do bi moglo da ima dalekosežne efekte, pogotovu na morske sisare“, dodao je on. Veruje se da ove promene posebno loše utiču na polarne medvede koji zavise od plutajućih komada leda prilikom lova na foke. Kanadska populacija polarnog medveda opala je za 21% za proteklih 15 godina. Na globalnom planu, povećanje nivoa svetskih mora ostaje okosnica zabrinutosti.

Izvor[uredi]