Kragujevac: Svečana sednica Skupštine grada

Izvor: Викиновости
Najnovije vesti iz Kragujevca
Teatar
Teatar

9. maj 2010.

Kragujevac / Srbija (www.kragujevac.rs) U prisustvu brojnih gostiju iz zemlje i sveta, među kojima su bili dr Slavica Đukić Dejanović predsednica Narodne skupštine Srbije, ambasadori Italije i Velike Britanije Armando Variki i Stiven Vodsvort, predstavnici ambasada Belorusije, Palestine, Grčke i Francuske, Robert Kokta savetnik Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu za politička pitanja, ministri u Vladi Srbije Snežana Samardžić - Marković i Nebojša Bradić, kao i Njegovo kraljevsko visočanstvo princ Aleksandar Karađorđević, održana je Svečana sednica Skupštine grada povodom Đurđevdana - Praznika grada.

Svečanostima koje organizujemo danas i ovih dana maja, mi obeležavamo istorijsku odluku knjaza Miloša, koji je na Đurđevdan 1818. godine, pre 192 godine, na skupštini narodnih prvaka u manastiru Vraćevšnica, odlučio da Kragujevac proglasi prestonicom tek oslobođene Srbije. Ovogodišnji Dan grada je osnažen i dvema godišnjicama: 175 godina od donošenja Sretenjskog ustava i 195. godišnjica Drugog srpskog ustanka, kojim je Miloš Obrenović, kao njegov vođa, hrabro i mudro uspeo da izvojuje slobodu sa najmanjim mogućim žrtvama i otvori put obnovi srpske države, rekao je predsednik Skupštine grada Saša Milenić.

Obraćajući se prisutnim gostima gradonačelnik Veroljub Stevanović rekao je da su Kragujevac i Srbija nastajali i izrastali kao bliznaci, razmenjujući i prožimajući uzajamne vrednosti. Zapravo, temeljne vrednosti Srbije, nastavši ovde, bile su ali i ostale temeljnim vrednostima Kragujevca.

Kragujevac menja svoj lik. Naš grad nema razloga da se postidi pred svojim gostima ne samo svojom istorijom, svojom ulogom i značajem u onovi i razvoju Srbije, svojim žiteljima, već ni svojim današnjim ostvarenjima i pregnućima. On i danas nastoji da zrači predvodničkom ulogom, da postavlja pitanja i nudi odgovore koji nisu rutinskog karaktera, da okuplja i pokreće ljude u drugim sredinama, a za sve za dobrobit Srbije, na njenom evropskom putu, na njenom vraćanju samoj sebi i svom izvornom identitetu. Kragujevac je srce Srbije, koje svojom vitalnošću pokreće i hrabri da odgovori nalogu ovog vremena. Uprkos svim teškoćama i problemima sa kojima se suočavamo, mi negujemo veru i optimizam, jer to je istorijska poruka našeg grada, poručio je gradonačelnik Stevanović.

Prisutnima su se obratili i minisatarka omladine i sporta Snežana Samardžić Marković i predsednica Narodne Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović. Naglašavajući da je ponosna što je Kragujevčanka Slavica Djukić Dejanović je Gradu i svim građanima Kragujevca čestitala praznik u ime najvišeg državnog rukovodstva i u ime poslanika Skupštine Srbije. Mi koji najveći deo života živimo i radimo u Kragujevcu uvek i svuda osećamo da nam kvalitet prestonice nikada nije nedostajao. Kragujevac jeste grad i bola i ponosa, seljaka i Univerziteta, grad bogate istorije, grad velikog srca. Svi mi, svi Kragujevčani, svoje pregalačko, svoje vizije i ono što je sutra, ujedinjujemo i zbog tog je naš grad umiven i zbog toga Kragujevac ima onu dušu na kojoj nam pomalo zavide i oni koji nas vole, poručila je predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović.

Svečana sednica bila je prilika da se najboljima uručene nagrade i priznanja koja je dodelila Skupština grada i gradonačelnik Kragujevca. Gradonačelnik Veroljub Stevanović uručio je godišnje Đurđevdanske nagrade i to: u oblasti umetnosti Draganu Jovoviću, u oblasti novinarstva Kazimiru Petroviću, u oblasti obrazovanja Radojku Jovanoviću i dr Milutinu Milutinoviću kao i grupi profesora Politehničke škole, u oblasti sporta Goranu Iliću, u oblasti nauke dr Slobodanu Maliniću, u oblasti bezbednosti Ivanu Đoroviću, u oblasti privrede Obrenu Ćetkoviću.Plakete Svetog Đorđa, koje dodeljuje gradonačelnik, ove godine pripale su Mašinskom fakultetu, Međunarodnom salonu antiratne karikature i Radošu Bajiću. Najviše priznanje grada Kragujevca, zvanje zaslužnog građanina, pripalo je Biseniji Simić, predsednici Mesnog odbora Kola srpskih sestara. Ona se, uz Radoša Bajića, u ime nagrađenih zahvalila na priznanju.

Izvor[uredi]