MMF odobrio 1,85 milijardi evra za Rumuniju

Извор: Викиновости


22. септембар 2009.
Bukurešt/ Rumunija

MMF je u ponedeljak (21. septembra) odobrio momentalnu isplatu 1,85 milijardi evra Rumuniji, pozivajući zemlju da nastavi reforme kako bi ublažila uticaj globalne ekonomske krize.

Sredstva se isplaćuju na osnovu stend-baj aranžmana koji je odobren početkom maja, a na osnovu kojeg se ta finansijska institucija sa sedištem u Vašingtonu složila da toj balkanskoj zemlji obezbedi ukupno 12,9 milijardi evra u naredna 24 meseca. Rumunija je odmah dobila prvu tranšu od 5 milijardi evra. Naredne tranše, rekao je MMF, biće na raspolaganju posle kvartalne revizije vladinog ekonomskog učinka, u okviru njenog programa mera koje imaju za cilj suočavanje sa efektima globalne krize.

Povlačenje druge tranše odobreno je posle završetka prve revizije učinka Rumunije u okviru stend-baj aranžmana, saopštio je Fond u ponedeljak.

Tim eksperata MMF-a doputovao je u zemlju krajem jula u sklopu procesa revizije. Završavajući skoro dvonedeljnu posetu Bukureštu, oni su rekli da se očekuje da će se rumunska ekonomija smanjiti ove godine za više od 8 odsto, što je duplo više od 4,1 odsto koliko je iznosila projekcija u martu, kada je vlada zatražila međunarodnu pomoć za suočavanje sa sve gorom situacijom.

Džefri Frenks, šef misije MMF-a u Rumuniji, izjavio je da se Rumunija suočava sa "vrlo ozbiljnom recesijom" i da neće biti u stanju da finansira svoj budžetski deficit za 2009. godinu koji će, kako se očekuje, narasti na 7,3 odsto BDP-a, što je daleko iznad ciljnog deficita od 4,6 odsto koji je dogovoren na početku programa.

Fond je rekao da će Rumuniji biti dozvoljen veći budžetski deficit ove i sledeće godine, ali je ukazao na potrebu za "znatnim naporima" kako bi se obezbedilo da korigovani cilj ne bude premašen.

U saopštenju od ponedeljka kojim je potvrđeno odobrenje prve revizije učinka Rumunije, citirana je izjava prvog zamenika izvršnog direktora MMF-a i vršioca dužnosti predsedavajućeg Džona Lipskog da se ekonomska situacija u zemlji pogoršala u poslednja četiri meseca.

"Uprkos okolnostima značajnog pogoršanja ekonomskih aktivnosti od odobravanja stend-baj aranžmana u maju, sprovođenje programa bilo je snažno", rekao je Lipski. "Međutim, veće ekonomsko pogoršanje od očekivanog zahteva rekalibraciju politike kako bi se stvorio odgovarajući balans između kratkoročne reakcije na krizu i srednjoročnih ciljeva ekonomske politike."

On je takođe ukazao da je korigovani program koji Rumunija, kako se očekuje, treba da sprovede, fokusiran na mere koje imaju za cilj da se obezbedi "trajno smanjenje postojeće potrošnje, uz održanje neto kapitalne potrošnje i neto potrošnje u socijalnoj zaštiti".

Lipski je takođe upozorio da je od kritičnog značaja da Rumunija nastavi implementaciju reformi kako bi osigurala jaču kontrolu područja koja predstavljaju najveći fiskalni rizik, kao što su obavezni izdaci, penzijska reforma i javni subjekti koji su izvan centralne vlade.

"Unapređena stabilnost finansijskih tržišta i smanjenje inflacije mogu da pruže određeni prostor za dalje popuštanje, ali je oprezan pristup obavezan, ako se uzmu u obzir još uvek visoka inflacija i podložnost spoljnim pritiscima koja je još uvek prisutna", naglasio je on.

Lipski je takođe pozvao Rumuniju da nastavi da prati moguće "znakove stresa u bankarskom sistemu" do kojih može doći zbog slabe ekonomije.

Извор[уреди]