Turska i Jermenija preduzimaju korake za okončanje spora

Izvor: Викиновости


1. септембар 2009.
Ankara/ Turska

Susedi Turska i Jermenija napravili su u ponedeljak (31. avgusta) korak napred ka okončanju svog skoro poluvekovnog neprijateljstva dogovorivši se da pokrenu razgovore u cilju normalizacije odnosa.

Odluka je objavljena u zajedničkom saopštenju ministarstava inostranih poslova Turske i Jermenije, nakon višemesečnih bilateralnih razgovora u kojima je posredovala Švajcarska. U saopštenju se navodi da će dve strane početi unutrašnje političke konsultacije o dva protokola -- o uspostavljanju diplomatskih odnosa i o razvoju bilateralnih odnosa.

Konsultacije bi trebalo da budu završene u roku od šest nedelja, nakon čega će protokoli biti potpisani i dostavljeni na ratifikaciju turskom i jermenskom parlamentu, ukazuje se u saopštenju.

"Obe strane će dati sve od sebe za blagovremeno napredovanje ratifikacije, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim procedurama", navodi se u zajedničkom saopštenju u čijoj je izradi posredovala Švajcarska.

Iako je Turska bila među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Jermenije 1991. godine, dve zemlje nisu uspostavile diplomatske odnose. Njihova zajednička granica zatvorena je od 1993. godine, kada ju je Ankara zatvorila u znak protesta zbog podrške te bivše sovjetske republike etničkim jermenskim separatistima u azerbejdžanskom otcepljenom planinskom regionu Nagorno-Karabah.

Međutim, pitanje koje stvara najveće podele između dve zemlje vezano je za masakr oko 1,5 miliona Jermena u periodu između 1915. i 1917. godine u Turskoj.

Jermenija ostaje pri stavu da su ubistva imala za cilj proterivanje njenih sunarodnika iz istočne Turske i da su predstavljala čin genocida, što je viđenje koje su podržali mnogi zapadni istoričari i političari, ali koje je odlučno odbijeno od strane Ankare. Iako priznaje da je hiljade Jermena zaista stradalo na izmaku Otomanskog carstva, Turska ističe da je broj žrtava preuveličan i pripisuje ubistva turbulentnim vremenima Prvog svetskog rata.

Jermenski predsednik Serž Sarkisijan izjavio je Ruskoj redakciji Bi-Bi-Sija u intervjuu koji je emitovan u ponedeljak da rešenje spora oko ubistava koja su se dogodila pre skoro jednog veka neće biti preduslov za normalizaciju odnosa između dve zemlje.

"Važno je da se obnovi istorijska pravda. Važno je da su naše zemlje u stanju da uspostave normalne odnose. Konačno, važno je da se ovo ne ponovi u budućnosti", naglasio je on. "Ali, mi ne posmatramo priznavanje genocida kao preliminarni uslov za uspostavljanje odnosa."

Američki Stejt department pozdravio je izjavu od ponedeljka.

"Pozivamo Jermeniju i Tursku da nastave dalje ekspeditivno, u skladu sa dogovorenim okvirom", navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Jana Kelija. "I dalje smo spremni da blisko sarađujemo sa obe vlade, podržavajući normalizaciju, istorijski proces koji će doprineti miru, bezbednosti i stabilnosti širom regiona."

Dve zemlje su počele da popravljaju odnose nakon što je turski predsednik Abdulah Gul prošlog septembra boravio u poseti Jerevanu bez presedana, tokom koje su on i Sarkisijan sedeli jedan pored drugog na kvalifikacionoj utakmici za Svetsko prvenstvo između svojih fudbalskih reprezentacija.

Sarkisijan treba da poseti Tursku 14. oktobra, što će se podudariti sa revanš utakmicom dve zemlje u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo. Jermenski predsednik je međutim nagovestio da bi mogao da odluči da ne ode u Ankaru, ako ne dođe do vidnog napretka u pogledu ponovnog otvaranja međusobne granice.

Turski ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu ukazao je da odluka o graničnom pitanju još uvek nije u planu.

"Za to je neophodan duži proces", izjavio je on turskoj televiziji NTV u ponedeljak, a prenosi AP.

Извор[uredi]