U Trešnjici ubijen beloglavi sup

Izvor: Викиновости


27. februar 2012.
Drlače-  (Beta) - U selu Drlače, kod Ljubovije, u klisuri reke Trešnjice, sačmom iz lovačke puške ubijen je orao beloglavi sup, potvrdio je danas agenciji Beta rendžer Dragan Đekić iz Valjeva.

Beloglavi sup
Slika: Calo Bescós.

Tu pticu, zakonom zaštićenu, pronašli su meštanin Ratko Krstić i Dragan Nikolić Zure, upravnik lovišta u tom delu Azbukovice. Obdukciju je uradio čačanski veterinar Bogdan Šojić koga je za te poslove ovlastio Zavod za zaštitu prirode Srbije.

„Veterinar Šojić je našao sačmu 'četvorku' u predelu grudog koša beloglavog supa. Orao je od toga stradao, a prilikom pada zadobio je i povrede oba krila“, rekao je Đekić agenciji Beta.

Đekić najavljuje krivične prijave protiv NN počinioca, koje će podneti Zavod za zaštitu prirode i nevladina organizacija Centar za prirodne resurse „Natura“ iz Valjeva, koji od 1993. brine o zaštiti kolonije beloglavih supova u klisuri Trešnjice.

Dodao je da je zakonom zaprećena kazna do 400.000 dinara i do tri godine zatvora.

„Do sada nije bilo 'lova' na orlove, bilo je trovanja 'kerozinom' ostavljanim zbog uklanjanja pasa lutalica, koji su napadali stada na tom području“, kazao je Đekić.

On podseća da je najveći pomor beloglavih supova zbor trovanja „kerozinom“ bio 2008. godine, te da se brojnost kolonije od 50 odraslih jedinki sa 15 mladunaca „vratila tek prošle godine“.

„Jedno gnezdo sada će propasti zbog stradanja orla u Drlačama“, ocenio je Đekić.

U januaru i februaru je zbog viskog snega bilo problema u obezbedjivanju hrane za beloglave supove u Trešnjici, jer je put od zaseoka Grčići ka njihovim staništima probijen tek pre dva-tri dana. Meštatnin Boban Vučićević, koji brine o pticama, morao je zato da improvizuje hranilišta.

Vučićević nastavlja porodičnu tradiciju brige o beloglavim supovima posle svog dede Mihaila i oca Luke.

Beloglavi supovi u klisuri Trešnjice su najsevernija kontinentalna kolonija u Evropi, a kolonije beloglavog supa u Srbiji nalaze se i u klisurama reka Uvac i Mileševka, o kojima takođe brine Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Izvor[uredi]