Kragujevac: Počeci nastave grčkog jezika kod Srba

Izvor: Викиновости
Najnovije vesti iz Kragujevca
Teatar
Teatar

22. maj 2010.

Kragujevac / Srbija (www.kragujevac.rs) U Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Kragujevcu, u okviru obeležavanja Dana grada i Dana Univerzitetske biblioteke, organizovan je naučni skup pod nazivom Počeci nastave grčkog jezika kod Srba. Povod za taj naučni skup je obeležavanje jubileja, dvestote godišnjice rođenja Vukašina Radišića (1810. - 2010.), prvog profesora grčkog jezika u kragujevačkom Liceju knjaževstva srpskog i pisca prve Grčke čitanke.

Malo je poznato da je organizovano učenje grčkog jezika po osmišljenom nastavnom programu u srpskim školama počelo 1836. godine u kragujevačkom Liceju. Prema rečima filologa, prof. dr Miodraga Stojanovića, odluku o tome doneo je Knjaz Miloš 1836.godine, koji je iako nepismen, procenio da srpska deca treba da znaju grčki jezik. Knjaz je zato kao učitelja angažovao Vukašina Radišića, koji je znao grčki jezik. Radišić ga je izučio u Zemunu, u kome je bila nastanjena velika grčka kolonija, koja je imala i svoju školu. Časove grčkog, kod tadašnjeg čuvenog učitelja Zaharijadisa, pohađao je i Radišić, rođen u obližnjoj Batajnici, pa je tako stigao i u Kragujevac, gde je đake Liceja učio ovom stranom jeziku. Radišić je 1837. napisao i izdao i prvu grčku čitanku u Srbiji, koja je korišćena u nastavi.

Na taj način, Radišić se svrstao u red ljudi koji su u 19. veku postavljali temelje srpskog društvenog i kulturnog života, kao što su Vuk Karadžić, Dositej Obradović, Sima Milutinović i drugi - rekao je tom prilikom Miodrag Stojanović, predsednik Upravnog odbora ovog naučnog kupa.

U radu skupa je učestvovalo 12 referanata sa Filološkog fakulteta u Beogradu (Katedre sa neohelenske studije), beogradskog Filozofskog fakulteta i Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu, koji su podneli referate na teme proučvanja grčkog jezika u Srbiji pre i posle Vukašina Radišića, a obrađeni su i drugi slavni Licejci (Dimitrije Isailović, akademik Dragutin Anastasijević) i kragujevački profesori: akademik Vojislav Đurić i profesor Tomo Ružić, koji su iza sebe ostavili zaveštanja koje vreme nije ni najmanje nagrizlo, već i dalje predstavljaju misaone i etičke bleskove koji bacaju svetlo i na prošlost i na budućnost.

Svi referati će biti štampani u istoimenom tematskom broju časopisa Liceum.

Izvor[uredi]