ZSO mogući put ka nagodbi o statusu Kosova

Izvor: Викиновости
Etnička mapa Kosova
Slika: Sémhur.

30. avgust 2015.
Beograd/ Srbija Beta – Analitičari u Evropskoj uniji su saglasni da će u dijalogu Beograd-Priština dogovorena Zajednica srpskih opština (ZSO) biti pravni subjekt i imati određena izvršna ovlašćenja, uz mišljenje da to može otvoriti vrata dugom, mukotrpnom procesu nagodbe dve strane, ali i međunarodnih činilaca o konačnom statusu Kosova, a to znači i članstvu Srbije u EU.

Mada se slažu i s tim da će tek usvajanje i nadasve sprovođenje odredbi statuta o tom vidu autonomije za Srbe na Kosovu pokazati njen opipljivi domet, posebno zato jer će uspostaviti činjenički bitan upliv Beograda nad severom Kosova sa srpskim življem, iako će tamo formalno zakonski suverenitet imati Priština.

Hoće li to biti rešenje po ugledu na „dve Nemačke”, nešto više od Alto Adiđe/Južni Tirol, odnosno formule Severna Irska, niko to zasad ne može predvideti, ali biće dovoljno „konstruktivno i dvosmisleno”, kako je ocenjeno u analizi briselskog Centra za evropske političke studije (CEPS), da svi prihvate samostojnost Kosova.

To će tumačiti kao državu oni kojima je to potrebno, od Prištine do Amerikanaca i onih zemalja EU koje su priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova, ali svakako uz prihvatanje dotad već nužno uhodane autonomije za Srbe na Kosovu.

To treba da bude kraj svih sukoba na Balkanu, koje niko i nikako više ne želi, naročito počev od velikim svetskim problemima zabavljenim članicama NATO'a, čijom je vojnom intervencijom bez saglasnosti Saveta bezbednsti UN bombardovana Srbija, pa do samih Albanaca i Srba.

Jer, mada u poslednjih par godina dovedena u sumnju, politika EU o prijemu zemalja Zapadnog Balkana jeste u mnogome bila utemeljena na strategiji i interesima bezbednosti i stabilnosti Evrope.

Izvor[uredi]