EK: Zapadni Balkan napredovao ka EU

Izvor: Викиновости


14. oktobar 2009.
Brisel

(Beta) Evropska komisija danas će objaviti godišnji izveštaj u kojem predočava da se proces proširivanja Evropske unije odvija u teškim okolnostima ekonomske krize, ali i naglašava da je Unija rešena da u svoje redove primi članice sa Zapadnog Balkana, čim ispune uslove.

U izveštaju koji će u Briselu predstaviti evropski komesar za proširenje Oli Ren, naglašava se da su zemlje regiona za poslednjih godinu dana napredovale, iako u različitom stepenu, u evropskim reformama.

Prisutni su, međutim, i dalje problemi u vladavini zakona, reformi pravosuđa i bici protiv korupcije. Komisija naglašava da EU treba da primeni Prelazni trgovinski sporazum sa Srbijom zato što su vlasti u Beogradu potvrdile privrženost evropskoj integraciji i dodatno poboljšale saradnju s Haškim sudom.

U godišnjoj analizi se ističe da su srpske vlasti dokazale da sprovode preuzetu obavezu približavanja zemlje EU time što sprovode Prelazni sporazum i time što sprovode ključne političke reforme u skladu s evropskim standardima.

Prema dokumentu izvršnog tela EU, na Kosovu je „politička stabilnost očuvana“. Ali „veliku zabrinutost“ izazivaju korupcija, organizovani kriminal, „pranje novca“ i manjkava vladavina zakona.

Evropska komisija podvlači da je „decentralizacija u korist svih zajednica još uvek ključni izazov“ na Kosovu i dodaje da „nije bilo napretka u rešavanju slučajeva vezanih za događaje iz marta 2004.“

U izveštaju je navedeno da su političke reforme u Crnoj Gori nastavljene i da je određen napredak ostvaren u reformi pravosuđa, dok se sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u celini glatko sprovodi.

Nužno je, međutim, da vlasti u Podgorici pokažu opipljive rezultate u učvršćenju vladavine zakona naročito u reformi pravosuđa i bici protiv korupcije.

Evropska komisija je poručila da su reforma ustava i države Bosne i Hercegovine preduslov za to da se toj zemlji otvori mogućnost kandidature za članstvo u EU.

U izveštaju se navodi da bi Hrvatska mogla u idućoj godini okončati tehnički deo pregovora o članstvu u EU, budući da su ključne političke reforme nastavljene u toj zemlji.

I, takođe, za Makedoniju se kaže da je „ostvarila bitan napredak u ispunjavanju glavnih zadataka u partnerskom programu za učlanjenje u Uniju“.

Nužno je, zaključuje Komisija u Briselu, i da se nađe uzajamno prihvatljivo rešenje za bilateralni spor Atine i Skoplja oko imena Makedonije.

Izvor[uredi]