Vlasi nisu iznenađeni stavom Rumunije

Izvor: Викиновости


28. februar 2012.
Bor-  (Beta) - Aktivisti u istočnoj Srbiji podeljeni su u tumačenjima identiteta i porekla Vlaha i njihove zajednice u Srbiji, a pojedini ističu da nisu iznenađeni stavom Rumunije da dodatnim garancijama vlaškoj zajednici Srbiji treba usloviti davanje statusa kandidata za članstvo u EU.

Na popisu 2002. godine u Timočkoj krajini kao Vlasi izjasnilo se više od 40.000 ljudi, dok se kao Rumuni deklarisalo njih 4.500. Rezultati prošlogodišnjeg popisa još nisu obrađeni do kraja.

Polemika oko reči „Vlah“ ili „Rumun“, koja se povela prilikom izbora 21 člana Nacionalnog saveta Vlaha na izbornoj Skupštini održanoj marta 2006. godine u Boru, prerasla je lingvističke podele u shvatanju jedne reči i jasno je prikazala udaljenost dva suprotstavljena poimanja pripadnosti.

Jedne, čije pristalice smatraju da su Vlasi Srbi, i druge koji tvrde da su Vlasi Rumuni.

Predsednik Upravnog odbora „Multietnički centar za razvoj regije Dunav“ Zoran Andrejić izjavio je u utorak da nije iznenađen stavom Rumunije na ministarskom savetu EU jer, kako je rekao, Srbija niz godina „prikriva problem“.

„Mnoge partije, a prednjače SPS, DS i SNS, otvoreno su se mešale u izbor Nacionalnog saveta Vlaške nacionalne manjine, a da je to tačno, govori podatak da su pri izboru imali i do devet izbornih listi, a ostali po jednu ili dve“, rekao je Andrejić.

Predsednik Vlaške demokratske stranke Srbije, koja je u opoziciji u Boru, Predrag Balašević, ukazao je da su Vlasi jedina nacionalna manjina u Srbiji koja „nema mogućnost učenja maternjeg jezika u školi“.

„Ne bih se sada upuštao u retoričko pitanje da li je to rumunski ili vlaški. Smatram da to jeste rumunski jezik, ali je ta rasprava premeštena na politički, umesto na naučni teren“, kazao je Balašević.

Izvor[uredi]