Beograd: Škole jahanja i značajni infrastrukturni projekti obeležavaju rad Beogradskog hipodroma

Izvor: Викиновости


30. jul 2011.
Beograd/ Srbija

Nastavak programa besplatne škole jahanje za učenike tokom raspusta, redovni programi rekreacije i rehabilitacije za osobe sa fizičkim i mentalnim poremećajima, ali i značajni infrastrukturni projekti obeležavaju poslednju etapu u radu Javnog preduzeća „Hipodrom Beograd”. Programi besplatne škole jahanja za školarce tokom zimskog i letnjeg raspusta, pod pokroviteljstvom Sekretarijata za sport i omladinu grada Beograda, održani su i ove sezone u trajanju od dve sedmice, istakao je direktor tog javnog preduzeća Boris Ivković. – Tokom ovog letnjeg raspusta imali smo odličan odziv u školi jahanja, kroz koju je prošlo više od 70 učenika, podeljenih u nekoliko grupa. Polaznici su tokom kursa od deset časova bili su u prilici da nauče pravilno prilaženje konju, hranjenje i opremanje tih plemenitih životinja, kao i da se samostalno popnu i naprave nekoliko krugova po predviđenom prostoru – naveo je Ivković On je za Beoinfo najavio mogućnost da se adaptacijom manježa za treninge, nabavkom nekoliko sopstvenih konja, koji se sada iznajmljuju, od jeseni omogući održavanje škole jahanja tokom većeg dela godine. – Ideja je da od jeseni za ove potrebe obezbedimo sopstvene konje i izgradimo štale za njihov smeštaj, koji će nam nesumnjivo olakšati ovaj program, ali i razvoj programa hiporehabilitacije i drugih oblika pomoći našim korisnicima. Projekat „na leđima konja” pokrenut je prošle godine za osobe sa ozbiljnim dijagnozama, poput cerebralne paralize, autizma ili nekog drugog psihičkog ili telesnog invaliditeta, pod stručnim nadzorom lekara, defektologa i instruktora jahanja – istakao je direktor „Hipodroma”. On je podsetio da je Beogradski hipodrom učestvovao u formiranju Srpskog saveza za rehabilitaciju, koji propisuje programe, inače akreditovane u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, standarde i stručnost za njihovo sprovođenje.– Kada govorimo o letnjim programima na hipodromu, svake srede se održava program rekreacije za osobe sa invaliditetom u saradnji sa Gradskim udruženjem sportista invalida. Na taj načim želimo da tim ljudima, oblikom inkluzije, omogućimo neki vid sportske aktivnosti. Inače, van redovnih programa, hipodrom svakodnevno posećuju deca iz Beograda i unutrašnjosti, mališani iz ustanova sa posebnim potrebama ili bez roditeljskog staranja, za koje se organizuju mali programi sa konjima – dodao je Ivković. On je ukazao da se ove godine, posle više od tri decenije, na „Carevoj ćupriji” odvijaju ozbiljni investicioni radovi, pa se tako u pauzi aktuelne trkačke sezone zamenjuje kompletna ograda oko staze, poznatija kao barijera.– Nova barijera, kako bi zadovoljila svetske standarde, postavlja se od PVC materijala, jer je zbog svoje elastičnosti najmanje riskantna za trkačka grla. Takođe ne treba zanemariti ni estetski momenat, jer hipodromi sa barijerama koje ne rđaju i ne menjaju oblik, neuporedivo lepše izgledaju. Takođe, posle više decenija objekat je dobio novi digitalizovani semafor, koji će olakšati praćenje trka, dok se u narednom periodu očekuje postavljanje i nove spoljne ograde i početak revitalizacije centralne tribine – najavio je Ivković. On je podsetio da je postojeća tribina je u funkciji, ali da nije pokrivena.– Naš je cilj da u dogledno vreme saniramo i pokrijemo tu tribinu, dok je neko trajno rešenje izgradnja nove centralne lože, koja će beogradski konjički hram svrstati u red modernih evropskih hipodroma, poput bečkog ili zagrebačkog – ukazao je direktor tog javnog preduzeća. Hipodrom će tokom naredne godine iz dva bunara, koja su već iskopana, obezbediti sebi tehničku vodu za održavanje staza, kao i višemilionsku uštedu. – Pokretanjem sopstvenog sistema za navodnjavanje trkačkih staza, za šta je sredstva obezbedio grad Beograd, uštedećemo na godišnjem nivou i do dva miliona dinara. Nabavkom pumpi i adekvatnih rezervoara, tehnička voda iz dva bunara sa dubine od 30 metara koristiće se na hipodromu, a voda iz gradskog vodovoda biće adekvatnije upotrebljena – istakao je direktor najstarijeg sportskog objekta u Beogradu.

Izvor[uredi]