Beograd: Održana komemoracija povodom smrti nekadašnjeg gradonačelnika Beograda Bogdana Bogdanovića

Izvor: Викиновости

24. jun 2010.
Beograd/ Srbija

Komemoracija povodom smrti nekadašnjeg gradonačelnika Beograda profesora Arhitektonskog fakulteta Bogdana Bogdanovića održana je danas u svečanoj sali Starog dvora. U prisustvu brojnih poštovalaca lika i dela Bogdanovića, o njemu su govorili gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, dekan Arhitektonskog fakulteta prof. dr Vladimir Mako i dugogodišnji saradnik preminulog profesora prof. dr Dimitrije Mladenović.

Gradonačelnik Dragan Đilas istakao je da su iza Bogdana Bogdanovića, kao i iza svih velikih ljudi, ostala njegova dela, brojni studenti, saradnici i poštovaoci.

– Bogdan Bogdanović ostaće upamćen po svom kritičkom duhu i hrabrosti da se suprotstavi uvreženim mišljenjima. Nikog nije ostavljao ravnodušnim, a svojim delovanjem sticao je ili ostrašćene obožavaoce ili žestoke protivnike. Verovatno je to i želeo: da podstakne na kritičko razmišljanje i sumnju. Razlikovao se kao profesor, a takvog ćemo ga pamtiti i kao gradonačelnika. Bio je zagledan u budućnost, u neki novi Beograd, Beograd kao jednu od evropskih prestonica. Bio je gradonačelnik od 1982. do 1986. godine, u teškom periodu zalaska jednog društvenog uređenja i mučnom nastajanju novog, u čijem stvaranju još uvek učestvujemo. Bilo je to vreme nestašica i nezadovoljstava, početaka demokratije i drugačijeg viđenja i prošlosti i budućnosti. O svemu tome imao je svoje mišljenje i lični, profesorski stav. S druge strane, život je bio mnogo sitničaviji i kada je došao u sukob sa svojim dojučerašnjim saborcima i poštovaocima, otišao je u Beč, gde je proveo poslednje godine svog života. Pamtićemo ga kao vrsnog intelektualca i čoveka koji je zadužio Beograd, a mi ćemo mu se u ime glavnog grada i Beograđana odužiti kako to dolikuje velikim imenima i gradonačelnicima – kazao je Đilas.

Prof. dr Vladimir Mako istakao je da otkako je 1960. godine Bogdanović postao docent Arhitektonskog fakulteta, kao grandiozna intelektualna ličnost, počeo je da razvija specifičan oblik nastave i pristupa studentima.

– Mnogi od nas ovde pamtimo da nas je navodio da na njegova predavanja dolazimo ne zato što smo morali već upravo zbog toga što ih je on držao. Njegove knjige nismo čitali jer su bila obavezna literatura, već zato što je bilo ispod časti i dostojanstva svakog studenta da ne pročita bar jednu ili dve njegove knjige. Sve je to u generacije studenata Arhitektonskog fakulteta ulilo snažan temelj intelektualizma bez kojeg arhitektura ne može da postoji. Srećni smo što smo imali priliku da živimo, učimo i radimo pored jednog od najvećih intelektulaca Srbije 20. veka – rekao je Mako. Prof. dr Dimitrije Mladenović kazao je da je Bogdanović bio veliki graditelj, mislilac i pedagog, čovek koji je sebe ugradio u kulturu ove sredine i sveta.

– Iza njega je ostao velik broj memorijalnih ostvarenja, neprevaziđenih kako po formi tako i po filozofskom stavu i univerzalnosti poruke koja iz njih zrači. Njegov prebogati životni opus brojnim mladim sledbenicima predstavljaće najveće zaveštanje. Imao je izvanredan osećaj za stare tehnike i zanate, a kamen je poznavao kao svoju dušu. Često je isticao da je on možda, među prvima, bio začetnik takozvane autorske grupne forme. Graditelj, teoretičar arhitekture grada, filozof, pisac, stvaralac metaforičkih građevina i alegorijskih ambijenata, Bogdanović je govorio: pisao sam da bih umeo da gradim, gradio sam da bih umeo da pišem – rekao je Mladenović, podsećajući na brojna dela našeg velikog arhitekte koja se nalaze u gradovima širom bivše Jugoslavije.

Bogdan Bogdanović je rođen u Beogradu 20. avgusta 1922. godine. U Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije 1944. je ranjen, demobilisan je u činu poručnika i odlikovan Ordenom za hrabrost. Bio je profesor Arhitektonskog fakulteta i autor velikog broja spomenika i memorijalnih kompleksa posvećenih žrtvama Drugog svetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i „Kameni cvet” u Jasenovcu. Objavio je 26 knjiga na srpskom i nemačkom jeziku, pretežno iz istorije i teorije grada. U periodu od 1964. do 1968. bio je predsednik Saveza arhitekata Jugoslavije. Od 1970. bio je dekan Arhitektonskog fakulteta, a dve godine kasnije, zbog pokušaja sprovođenja modernizacije arhitektonske nastave, bio je primoran da odustane od reformi i podnese ostavku na tu funkciju. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti, ali je devedesetih godina akademiju napustio zbog revolta. Jedan je od osnivača Međunarodne akademije arhitekture i član Bavarske akademije lepih umetnosti. Dva puta je nagrađivan Oktobarskom nagradom grada Beograda, prvi put za Spomen-groblje žrtava fašizma u Sremskoj Mitrovici 1961, a drugi put 1966. za spomenik u Jasenovcu. Dobitnik je i Herderove nagrade. Zlatni orden grada Beča za posebne zasluge dodeljen mu je 12. marta 2003. godine.

Prof. dr Bogdan Bogdanović preminuo je prošlog petka u Beču u 87. godini. Kremacija će se obaviti 2. jula u Beču.

Izvor[uredi]