Beograd: Održana komemoracija povodom smrti Mome Kapora

Izvor: Викиновости

5. mart 2010.
Beograd/ Srbija

U Starom dvoru danas je održana komemoracija povodom smrti našeg poznatog pisca Mome Kapora. U prisustvu velikog broja poštovalaca, prijatelja i rodbine od Mome Kapora oprostili su se gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, pisci Dobrica Ćosić i Rajko Petrov Nogo, slikar Miloš Šobajić, glumica Rada Đurčin i novinar Veselin Simonović.

– Momo Kapor bio je najbeogradskiji pisac, slikar, hroničar, novinar. Beograd je Momi Kaporu bio centar sveta. Svojim stvaralaštvom i životom on je krojio duh ovog grada, davao mu je energiju i šarm. U Beogradu je voleo sve, i ono što je trebalo voleti i ono što nije. Pisao je o beogradskom duhu, nebu, vetrovima, beogradskim lepoticama, kafanama, malim i velikim ljudima, slavama, Kalenić pijaci. Na svojim slikama Momo nam je otkrivao skrivene kutke Beograda i njegove zaboravljene običaje. Adu Ciganliju otkrio je pre pedeset godina, oživeo je Skadarliju, bio je svetski putnik, ali je uvek kupovao povratnu kartu. Momine knjige bile su najlepše razglednice Beograda, a on sam postao je jedan od simobola našeg grada. Zbog toga će grad Beograd na Adi Ciganliji postaviti spomen-obeležje Momi Kaporu – rekao je gradonačelnik Dragan Đilas.

Opraštajući se od Mome Kapora, Dobrica Ćosić je rekao da nema nikoga ko na srpskom jeziku čita a da nije pročitao neko delo Mome Kapora.

– Nema devojke koja nije odrastala uz „Dnevnik jedne Ane”, niti mladića koje knjige „Foliranti” i „Provincijalac” nisu učile da postanu Beograđani. Nema ničeg živog i zanimljivog u Beogradu i svetu a da ga Momo Kapor čarobnjačkom lakoćom i majstorskom pripovedačkom veštinom nije ispričao i opisao. Ono što mu nije stalo u priču, stalo je u sliku. U Srbiji za sada postoje samo dva grada koji imaju svoje pisce, za Vranje je to Bora Stanković, a za Beograd je to Momo Kapor – rekao je Dobrica Ćosić.

Komemoraciji su prisustvovali i ministar kulture Nebojša Bradić, pomoćnica gradonačelnika Radmila Hrustanović, pisci Igor Mandić, Matija Bećković i druge ugledne ličnosti.

Izvor[uredi]