Beograd: Izložba „Tvrđave i ostaci utvrđenih gradova Srbije” do 8. oktobra na Kalemegdanu

Izvor: Викиновости


23. avgust 2009.
Beograd/ Srbija

Izložba „Tvrđave i ostaci utvrđenih gradova Srbije” otvorena je do 8. oktobra na Savskom šetalištu – park Kalemegdan. Posetioci mogu da pogledaju izložene fotografije 27 tvrđava i ostataka utvrđenih gradova u Srbiji. Izložba je deo velikog projekta koji je Javno preduzeće „Beogradska tvrđava” pokrenulo u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština. Želja organizatora je da se tvrđave i ostaci utvrđenih gradova otrgnu od zaborava i prikažu javnosti kao deo kulturnog i istorijskog nasleđa, ali i kao mogući turistički potencijal zemlje.

Širom nekadašnjih srpskih zemalja postoji više stotina lokaliteta sa ostacima starih utvrđenja, ali su retka ona čiji su ostaci toliko očuvani da na osnovu njih može da se utvrdi kako su izgledala. Bolje su očuvane tvrđave koje su svoju funkciju zadržale i u kasnijim razdobljima, pod vlašću Turaka. Većina ovih utvrda je dograđivana i prilagođavana razvoju ratne tehnike, pri čemu su gubile izvorne srednjovekovne oblike. Neke od njih su bile preteče savremenih gradova, koje i danas krase delovi starih bedema i kula.

Tvrđave, zamkovi i utvrđeni gradovi su za srednjovekovne srpske zemlje imali izuzetan značaj kao ključna uporišta odbrane. Jaka utvrđenja garantovala su opstanak države, a njihovim osvajanjem zaposedala se teritorija i sticali ili gubili posedi. Po pravilu su dizana na strateškim mestima ili teže pristupačnim položajima na vrhovima brda. Utvrđenje je ograđivano bedemom sa stazom na vrhu i zupcima koji su štitili branioce. Ispred bedema je kopan dubok rov, koji je kod ravničarskih utvrđenja obično bio ispunjen vodom. Na pojedinim mestima bedemi su ojačavani visokim kulama.

Tvrđave su bila isključivo vojna uporišta, a zamkovi manja utvrđenja u kojima se nalazio vladarski ili vlasteoski dvor. Najprostraniji su bili utvrđeni gradovi sa više posebno branjenih delova. U njima je, osim zamka, postojalo i bedemima opasano civilno naselje. To su u srpskim zemljama, pored primorskih gradova, bili Skoplje i Novo Brdo, kao i prestoni gradovi Beograd i Smederevo.

Izvor[uredi]