Beograd: Izgradnja mosta preko Ade Ciganlije intenzivna i tokom zime

Izvor: Викиновости


22. decembar 2009.
Beograd/ Srbija

Most preko Ade Ciganlije radi se neprekidno, a njegov pilon je već dvadesetak metara iznad zemlje i biće završen za godinu dana, najavio je danas gradonačelnik Dragan Đilas, sumirajući rezultate u ovoj godini tokom obilaska pet najznačajnijih gradilišta u Beogradu. Svi radovi napreduju predviđenom dinamikom, a pauza će biti napravljena samo od 31. decembra do 8. januara. Most će koštati 118 miliona evra, sa PDV-om 140 miliona evra, uz moguća odstupanja od nekoliko procenata u zavisnosti od cene materijala. On će imati tri trake, dva šinska dela za metro i staze za bicikliste i pešake.

– Grad je do sada za njegovu izgradnju uzeo kredit od 69,6 miliona i prvi deo kredita od 70 miliona za pristupne saobraćajnice. To nisu obične ulice, koje se samo spoje, već petlje koje mnogo koštaju, kao i ceo bulevar koji se gradi sa druge strane mosta. Pristupne saobraćajnice sa petljama uvek koštaju koliko i most. Oni koji pričaju da Beogradu ne treba tako veliki most treba da se sete kako su pre 35 godina gradonačelniku Branku Pešiću govorili da gradu nije potreban tako veliki most kao „Gazela”, a danas je njegov kapacitet premali za Beograd – rekao je Đilas.

Petlja na Carevoj ćupriji, koju stanovnici ovog dela Beograda čekaju 30 godina, biće završena krajem iduće godine. Pre nje počeće da se gradi petlja u Radničkoj ulici, koliko god je moguće bez zatvaranja saobraćaja.Obezbeđeno je i inženjersko rešenje da, kad bude zatvaran tobogan, automobilski saobraćaj prema Banovom brdu i Čukarici ide nadvožnjakom kojim sada idu tramvaji.

– Zaduženost grada do 2021. godine, na nivou otplata kredita i kamata, iznosi do 18 miliona evra, što je manje od tri odsto gradskog budžeta, a zakon dozvoljava do 15 odsto zaduženja. Ne zadužujemo se da bismo delili plate ili pravili spomenike, već da bi se ovaj grad razvijao i tako će biti i u narednoj godini. Ljudi koji rade na ovakvim temperaturama zaslužuju i moju zahvalnost kao gradonačelnika i zahvalnost Beograđana, zato što će naš grad za nekoliko godina definitivno postati metropola, što on jeste po svim drugim svojstvima – rekao je gradonačelnik Dragan Đilas.

Na špicu Ade Ciganlije, posle dobijanja rešenja o odobrenju za izgradnju i radova na nasipanju i stabilizaciji terena do potrebne kote, otpočelo se sa pobijanjem stalnih šipova na koje se oslanja glavni stub mosta – pilon. U temelj pilona pobijeno je 113 betonskih šipova, a tokom septembra i oktobra izlivena je i naglavna ploča, koja se sastoji iz tri sloja debljine devet metara. Za ovaj najveći monolitni temelj u mostogradnji u Srbiji utrošeno je 1.300 tona armature i 16.370 kubika betona. Pilon danas nastavlja da „raste”, oslanjajući se na istočnu i zapadnu nožicu, a u toku je izgradnja četvrtog i petog betonskog segmenta. Ukupno će ih biti 39 i dostići će visinu od 175 metara, dok će poslednjih 25 metara pilona biti izgrađeno od čelika. Na čukaričkoj strani izbetoniran je i kompletiran stub broj 7. Montirana je oprema za navlačenje konstrukcije zadnjeg raspona preko već izgrađene izdignute platforme, sa koje se naguravaju izbetonirani delovi mosta. Završavaju se i radovi na privremenim stubovima u čukaričkom rukavcu, dok se na levoj obali Save, kao i na gradilištu Male Ade, završavaju temelji preostalih stubova mosta.

Most će biti izrađen sa kosim kablovima i jednim pilonom i znatno će povećati kapacitet mreže kako lokalnog tako i tranzitnog saobraćaja. Sa pilonom od 200 metara i glavnim rasponom od 376 metara postaće najvažnije obeležje grada i gradske saobraćajne mreže u budućnosti. Most je ukupne dužine 969 metara, a širine 45 metara sa šest saobraćajnih traka, dva koloseka za šinski saobraćaj i dve pešačko-biciklističke staze. Maksimalna propusna moć mosta biće 12.000 vozila na sat, a glavni projekat predviđa i provlačenje svih neophodnih vodova gradske komunalne i javne infrastrukture kroz konstrukciju mosta. Za pristupne saobraćajnice privodi se kraju tehnička kontrola glavnih projekata južnih i severnih puteva, a ubrzo počinje i izrada idejnog projekta petlje „Radnička”.

Na mestu nekadašnjeg pružnog prelaza kod Careve ćuprije, posle pet meseci od početka radova vidljiva je nova konstrukcija, koja će sledeće jeseni premostiti železničku prugu. Do sada je završena izgradnja stubova i prednaprezanje prve betonske konstrukcije u dužini od 90 metara, kojom će se vozila iz Paštrovićeve ulice penjati prema izdignutoj raskrsnici nad prugom. Pri kraju su radovi na konstrukciji koja će vozila voditi sa nadvožnjaka prema Banovom brdu, a započeta je i izgradnja konstrukcije iznad samog toka Topčiderke. Ukupno je do sada pobijeno 186 šipova i izliveno 500 metara potpornih zidova. Završen je veliki deo radova na postavljanju 2,5 kilometara vodovodne i kanalizacione mreže, kao i radova na izmeštanju železničkih, elektro i telefonskih kablova. U toku su radovi na nasipima za saobraćajnice i postavljanje drenažnih sistema.

Petlja „Hipodrom” kod Careve ćuprije predstavlja deo saobraćajne mreže u okviru koje se gradi i most preko Save na Adi Ciganliji. Izgradnjom nadvožnjaka kod Careve ćuprije ukinuće se ukrštanje drumskog i železničkog saobraćaja na poziciji Paštrovićeve ulice, čime će se povećati bezbednost i ubrzati saobraćaj prema Banovom brdu, kao i prema centralnim delovima grada. Osim izgradnje novog nadvožnjaka, radovi obuhvataju i rekonstrukciju Bulevara vojvode Mišića. Sam nadvožnjak će sa po dve saobraćajne trake u svakom smeru biti široka i moderna trokraka raskrsnica sa prilaznim rampama, koje će omogućiti nesmetano kretanje u pravcu Banovog brda ili dalji prolaz Bulevarom vojvode Mišića.

Bulevar vojvode Mišića i pružni prelaz zatvoreni su za drumski saobraćaj do sledeće jeseni. Za ovaj objekat infrastrukture Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda izdvojiće 1,8 milijardi dinara iz sredstava naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, a radovi su povereni domaćem konzorcijumu u sastavu „Ratko Mitrović – niskogradnja”, „Novkol” i „Hidropromet inženjering”.

Izvor[uredi]