Javno uništavanje piratskih diskova

Izvor: Викиновости



23. mart 2006.


Srbija, koja se zbog visokog nivoa piraterije suočava s međunarodnim posledicama, danas je prvi put javno uništila zaplenjene piratske diskove, koristeći pogone za reciklažu u beogradskoj fabrici „Minel-Elip”. U prisustvu zvaničnika ministarstava kulture i trgovine, kao i brojnih novinara, piratski nosači zvuka, slike i programskih zapisa pretvoreni su u prah - materijal koji će kasnije biti recikliran. U slučaju donošenja osuđujuće presude za pirateriju, sredstva izvršenja postaju, po zakonu, državna svojina, a zaplenjena roba mora biti uništena. Ministar trgovine Bojan Dimitrijević saopštio je da je danas uništeno „347.456 komada piratske robe” teške 10.442 kilograma, i najavio „intenziviranje rada tržišne inspekcije” i uopšte borbe protiv piraterije.

Takođe je ocenio da zaštita intelektualne svojine predstavlja „etičko, pravno i komercijalno pitanje, ali i pitanje imidža” Srbije u inostranstvu. Srbiji i Crnoj Gori, zbog vrlo visokog nivoa piraterije, preti uvršćivanje na američku listu zemalja za nadzor, a dalja posledica mogle bi biti trgovinske sankcije SAD. Preporuka za uvršćivanje potekla je prošlog meseca od Međunarodne alijanse za intelektualnu svojinu (IIPA), najveće strukovne organizacije u SAD i svetu za zaštitu autorskih prava u oblasti filma, muzike i softvera.

Predsednik vladine komisije za borbu protiv piraterije Zoran Đokić ukazao je da sprečavanje dalje zloupotrebe autorskih prava znači „korak bliže članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, Evropskoj uniji i investicijama”. Đokić nije umeo da kaže novinarima kada će biti imenovani specijalni tužioci za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.

Ministar kulture Dragan Kojadinović ocenio je da je javno uništavanje piratske robe „istorijski trenutak”, premda je ukazao da su uništeni diskovi „samo kap u moru”, kada se sagleda ukupno piratsko tržište u Srbiji. Kojadinović je rekao da u borbi protiv piraterije „nema više šale” i ukazao da su „legalni izdavači” do sada bili „najveći generatori piraterije, prijavljujući jedan tiraž, a štampajući drugi”. Nije, međutim, rekao koji su to izdavači.

Prema njegovim rečima, piraterija podseća na „niz spojenih sudova” i da zato „parcijalno rešavanje do sada nije davalo rezultate”.


Izvori[uredi]