U SANU otvorena izložba o Matici srpskoj

Извор: Викиновости


15. фебруар 2011.
BEOGRAD, 15. februara 2011. (Beta) - Izložba "Portreti časnika i dobrotvora Matice srpske", organizovana povodom 185. godišnjice te novosadske ustanove kulture, otvorena je u utorak u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu.

Na izložbi su predstavljene 82 slike i tri skulpture ličnosti koje su obeležile istoriju Matice srpske, od njenih osnivača, preko časnika, odnosno predsednika i sekretara te ustanove, sve do njenih dobrotvora, poput Marije Trandafil i Save Tekelije.

Izloženi su, takođe, rukopisi koji svedoče o istorijatu te najstarije srpske ustanove kulture, kao i ordenje i odlikovanja, rekla je na svečanosti upravnica Galerije Matice srpske Tijana Palkovljević.

Otvarajući izložbu, ministar kulture Srbije Nebojša Bradić istakao je da "nikada nije dovoljno podsećanja na one ljude koji su svojim radom postavili temelje srpske kulture".

Predsednik SANU Nikola Hajdin i direktor Matice srpske Čedomir Popov, uz reči dobrodošlice, posebno su naglasili važnost saradnje tih dveju vodećih nacionalnih ustanova kulture.

Popov je podsetio da će tokom februara i marta u SANU biti priređene i promocije leksikografskih, pravopisnih i filoloških izdanja i Letopisa Matice srpske, kao i prezentacije njenih naučnih odeljenja, biblioteke i galerije.

O prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Matice srpske 18. februara u podne u SANU će, pored akademika Popova, govoriti profesori Dušan Nikolić i Slobodan Đuričić.

Matica srpska osnovana je 1826. u Pešti, u vreme oslobađanja Srbije od viševekovne turske vlasti i jačanja svesti o potrebi da se srpski narod uključi u savremene evropske tokove, uz očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta.

Osnivači Matice srpske živeli su u raznim sredinama, od Beča do Temišvara i od Dubrovnika do Pešte i pripadali različitim društvenim slojevima.

Dobrotvori i članovi Matice srpske bili su vladar Srbije Miloš Obrenović i njegov brat Jevrem, plemić Sava Popović Tekelija, baron Jovan Nikolić od Rudne, vladar Crne Gore Petar Drugi Petrović Njegoš, pripadnici kraljevske porodice Karadjordjvić, pisci, narodni tribuni, naučnici poput Mihajla Pupina i drugi.

Danas Matica srpska ima oko 2.000 saradnika koji su uključeni u više desetina naučnih i razvojnih projekata, u okviru Odeljenja za književnost i jezik, Leksikografskog odeljenja, odeljenja za društvene i za prirodne nauke, za likovne i scenske umetnosti i za muziku, kao i Rukopisnog odeljenja.

Saradnici pripremaju priloge za deset Matičinih naučnih časopisa i pripremaju publikacije od kapitalnog značaja za srpsku kulturu i nauku, kao što su Srpska enciklopedija, Srpski biografski rečnik, Rečnik srpskog jezika i Pravopis srpskog jezika.


Извор[уреди]