Hag: Sud odbacio tužbe i Hrvatske i Srbije

Izvor: Викиновости


Raspad SFRJ
Slika: Hoshie.

3. februar 2015.
Hag-  (Beta) - Međunarodni sud pravde u Hagu saopštio je u utorak da tokom rata u Hrvatskoj nijedna zaraćena strana nije počinila genocid, odbacivši tako i tužbu Hrvatske i kontratužbu Srbije.

Potvrđujući da su i srpske i hrvatske snage počinile zločine, najviši sud UN utvrdio je da ta zlodela, međutim, nisu bila počinjena sa „genocidnom namerom“ da se unište Hrvati ili Srbi kao etničke grupe, što je nužan uslov za dokazivanje genocida.

Hrvatsku tužbu, sud je odbacio sa 15 glasova za, dok su se sudija Kansado sa Trinidada i Budimir Vukas, „ad hok“ predstavnik Hrvatske tome protivili. Kontratužba Srbije odbačena je jednoglasno.

Presuda Međunarodnog suda pravde je obavezujuća, bez prava žalbe.

Izricanjem presude okončan je proces koji je počeo 1999. godine kada je Zagreb tužio vlasti u Beogradu za genocid koje su snage SFRJ i SR Jugoslavije navodno počinile na hrvatskoj teritoriji.

Srbija je godinu dana kasnije podnela kontratužbu za genocid, koji su, kako tvrdi, hrvatske snage počinile nad Srbima iz Kninske krajine, tokom i posle operacija Oluja, 1995. godine.

Kako je rekao predsednik najvišeg suda UN Petr Tomka, Hrvatska nije uspela da dokaže da je genocid počinjen nad Hrvatima, zbog čega Srbija ne može biti proglašena odgovornom ni po jednom osnovu.

Oslanjajući se na presude Haškog tribunala, sud je utvrdio da su JNA i druge srpske snage počinile teške zločine nad Hrvatima u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Baniji, Kordunu, Lici i Kninskoj krajini. Počinjen je veliki broj ubistava civila kao zaštićene grupe.

Ti zločini počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata radi trajnog uklanjanja hrvatskog stanovništva sa trećine teritorije Hrvatske, koja bi zatim bila uključena u ujedinjenu srpsku državu, utvrdio je Sud.

Ova zlodela, međutim, nisu bila počinjena s „genocidnom namerom“ da Hrvati budu uništeni kao etnička grupa, već da budu prisilno proterani, utvrdio je Međunarodni sud pravde.

„Hrvatska nije uspela da dokaže svoje navode da je počinjen genocid. Prema tome, iz ovog slučaja ne može proizaći pitanje odgovornosti po Konvencije o genocidu. Niti može biti pitanja odgovornosti za neuspeh u sprečavanju i kažnjavanju genocida, ili saučesništvo u genocidu“, naveo je Sud.

Sud je takođe naveo da Hrvatska nije uspela da dokaže plan za izvršenje genocida, kao ni direktno ili indirektno podsticanje na genocid.

„Zato se hrvatska tužba u potpunosti mora odbaciti“, rekao je Tomka.

Odbacujući kontratužbu Srbije, Sud je utvrdio je da nad Srbima u Kninskoj krajini, tokom operacije Oluja u leto 1995, nije bio počinjen genocid.

Oslanjajući se na konačnu oslobađajuću presudu Haškog tribunala hrvatskom generalu Antu Gotovini, Sud je utvrdio da nije dokazano da su vlasti i snage Hrvatske imale „genocidnu nameru“ da krajiške Srbe unište kao etničku grupu, što je nužan uslov za genocid.

Po presudi, nije dokazano ni da je bilo nezakonitog, neselektivnog i namernog granatiranja srpski gradovi u Kninskoj krajini.

To ne proizlazi ni iz Brionskog transkripta razgovora predsednika Franje Tužmana sa hrvatskim generalima uoči Oluje, niti iz izjava svedoka, kazao je sudija Tomka.

Presudom je utvrdjeno da je „značajan deo“ Srba „pobegao“ iz Krajine i da je to direktna posledica hrvatskog granatiranja, kao i da Brionski transkripti pokazuju da je hrvatsko vođstvo bilo svesno da će egzodus uslediti, pa ga čak, donekle, i smatralo poželjnim .

Ali, „čak i da je dokazano da se Srbi proteraju“, to nije dovoljno da se dokaže „genocidna namera“ hrvatskog vođstva da uništi Srbe kao etničku grupu, zaključio je Međunarodni sud pravde.

Sud je apelovao na obe strane da sarađuju u rešavanju pitanja nestalih i drugih međusobnih problema.

Proces je 1999. godine pokrenuo zvanični Zagreb, tužeći vlasti u Beogradu za genocid koje su snage SFRJ i SR Jugoslavije navodno počinile na hrvatskoj teritoriji.

Srbija je kontratužbu za genocid - koji su, kako tvrdi, hrvatske snage počinile nad Srbima iz Kninske krajine, tokom i posle operacija Oluja, 1995 - podnela 2010. godine.

Izvor[uredi]