Srbija: Bez discisplinskih postupaka protiv izvršilaca

Izvor: Викиновости

24. april 2015.
Beograd-  (Beta) - Građani su prošle godine podneli oko 200 žalbi na rad privatnih izvršitelja, ali nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv njih, izjavila je u petak zamenica predsednice Komore izvršilac Svetlana Manić i najavila mogućnost pojeftinjenja usluga izvršilaca.

Ona je naglasila da nacrt novog zakona o obezbeđenju i izvršenju na precizniji i obuhvatniji način treba da definiše disciplinsku odgovornost izvršilaca.

„Komora je zainteresovana da pitanje disciplinske odgovornosti bude potpuno regulisano, tako da ne bude u tom smislu pritužbi građana“, rekla je Svetlana Manić u intervjuu agenciji Beta.

Upitana kako je moguće da je podneto 200 žalbi, a da nije pokrenut nijedan disciplinski postupak prošle godine, ona je odgovorila da „sve pritužbe građana ne znače i postojanje osnova za disciplinsku odgovornost“.

„To ne znači da nije načinjen prekršaj, odnosno gde god Komora utvrdi da je učinjena određena nepravilnost nalaže da se određena nepravilnost otkloni, ali to ne znači da je to istovremeno i osnov za disicplinsku odgovornost“, istakla je Svetlana Manić.

Dodala je da je od početka 2015. godine pokrenuto „nekoliko disciplinskih postupka“ protiv izvršilaca, koja još nisu završena i da po njima postupa Ministarstvo pravde.

Nacrt zakona predviđa da se disciplinski postupci pokreću preko disciplinskog tužioca Komore i disciplinskog tužioca Ministarstva pravde, a ne kao sada samo preko predsednika Komore, predsednika suda i Ministarstva.

Svetlana Manić je dodala i da novi zakon predviđa da se disciplinska odgovornost deli na težu i lakšu, pa bi tako postupke za teže prekršaje pokretalo Ministarstvo pravde, a lakše Komora.

„Građani se žale na visinu troškova postupka i imaju pritužbe na dostavu u postupku, ističu da niko nikada nije ni pokušao da im uruči izvršenje. Međutim, kasnije kada se traži izjašenje od izvršilac i kada se vrši uvid u predmet, ustanovi se da je dostava pokušana, da je pošta vratila pošiljku sa određenom primedbom da dužnik nije dolazio u poštu i u tim slučajevima se vrši dostava preko oglasne table suda“, kazala je Svetlana Manić.

S obzirom da je najveći broj žlabi na visinu troškova postupka, Manić je najavila mogućnost promene tarife privatnih izvršitelja, tako da će njihovo usluge biti jeftinije zavisno od visine duga.

U praksi se do sada dešavalo da se za dugove do 1.000 dinara dužnicima na kraju naplate i dodatni troškovi koji premašuju 10.000 dinara.

„Svakako da se razmišlja o tome imajući u vidu pritužbe građana i ekonomsku situaciju i koliko smo upoznati tarifa će se menjati u smislu određenog preciziranja i snižavanja cena“, rekla je Svetlana Manić i dodala da o visini tarife odlučuje Ministarstvo pravde.

Prema njenim rečima, verovatno će se pomeriti granica sa 30.000 dinara, na 10.000 ili 15.000 duga i da će se do tih iznosa primenjivati posebna, jeftinija tarifa.

Nacrt novog zakona vratio je građanima mogućnost za prigovor i žalbu u svakoj fazi postupka, za koji Svetlana Manić kaže da se na taj način poboljšava položaj izvršnog dužnika.

„Žalba neće imati suspenzivno dejstvo, odnosno izjavljena žalba neće uticati na tok postupka, izvršenje će moći da se sprovodi bez obzira na žalbu, ali verovatno će se u konkretnoj situaciji procenjivati iz sadržaja žalbe da li ima osnova da se zastane sa postupkom i sačeka odluka suda ili da se nastavi postupak“, kazala je ona.

Međutim, u nacrtu novog zakona u više članova navodi se da žalba ima suspenzivno dejstvo, odnosno da ne može da se sprovode izvršenje sve dok rešenje o izvršenju ne postane pravosnažno.

Ključna novina novog zakona u odnosu na važeći je uvođenje dvostepenosti odlučivanja, koje važi i za postupak naplate duga komunalnih usluga.

Izvršilac u postupku za komunalije ne donosi više zaključak o izvršenju nego rešenje o izvršenju, na koji se u roku od osam dana može uložiti prigovor o kojem odlučuje izvršilac.

Ako izvršilac donese negativnu odluku, onda dužnik ima pravo da u roku od osam dana da podnese žalbu drugostepenom organu - sudu, tako da se rešenje o izvršenju ne može sprovesti dok ne postane pravosnažno.

Svetlana Manić je istakla da je trenutno u Srbiji angažovano 209 privatnih izvršitelja koji su samo prošle godine primili 100.000 predmeta.

Prema njenim rečima do 2014. godine, izvršitelji su primili oko 300.000 komunalnih predmeta, od kojih su okončali 140.000.

Ona je naglasila da bi ti predmeti, da nisu uvedeni privatni izvršitelji, pali na teret suda koji inače imaju oko milion zaostalih izvršnih predmeta.

„Izvršitelji su uveli pravni red u naplati potraživanja, stvorili su pravnu sigurnost kod poverilaca da mogu svoja potraživanja u jednom razumnom roku da naplate i doprineli boljem privredno ambijentu u našem pravnom i privrednom sistemu“, ocenila je Svetlana Manić.

Izvor[uredi]