Beograd: Sadnja platana u Bulevaru kralja Aleksandra počinje u utorak ujutru

Izvor: Викиновости


15. oktobar 2010.
Beograd/ Srbija

Sadnja platana u Bulevaru kralja Aleksandra počeće u utorak, 19. oktobra, u ranim jutarnjim časovima, rekao je danas direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Radovan Draškić u rasadniku ovog preduzeća na Bežanijskoj kosi. Radnici ovog preduzeća danas su pred novinarima demonstrirali kako će se odvijati trodnevna sadnja svakog platana. Bulevar će dobiti „školovane sadnice” platana, starosti oko 18 godina, presađivane pet do šest puta, visine oko osam metara.– Kao što smo pre osam meseci obećali, najduži i najlepši bulevar u Beogradu će dobiti i najlepši i najmoderniji drvored platana. JKP „Zelenilo – Beograd” se nalazi pred velikim izazovom, ne samo zbog toga što nikada do sada nije uradilo posao ovog obima već i zato što ne postoje slična iskustva u ovom delu Evrope. Zbog toga smo improvizovali jedno sadno mesto u našem rasadniku, formirali ekipe i nekoliko nedelja vežbali sa sadnicom jasena, pokušavajući da normiramo koliko stabala možemo dnevno da zasadimo. Naravno, pri tom smo koristili iskustva velikih evropskih gradova, u kojima je ovakav posao već obavljan. Budući da čitav posao oko jedne sadnice traje tri dana, sadnjaplatana trajaće 30 dana – rekao je Draškić.Svakoga dana će biti sađeno oko 18 sadnica – po devet platana će dnevno dovoziti dva kamiona. Proces sadnje je komplikovan i relativno spor, jer se odvija u tri faze – kopanje, sadnja i zaštita. Svaka sadnica teška je oko tonu i po, pa su za njenu sadnju potrebne dve dizalice. U Bulevaru kralja Aleksandra su već iskopane sadne jame u kojima je izliven betonski prsten (kaseta) od 60 centimetara, koji služi da zaštiti drvo od negativnih uticaja, kakav je rekonstrukcija ulice. Sadne jame su trenutno napunjene šljunkom i zatvorene pločama, koje će unedeljuujutru početi da skidaju radnici „Zelenila – Beograd”. Direktor Sektora javnih zelenih površina ovog preduzeća Dražen Tica najavio je da će se u kasete sipati 1,5 kubni metar humusa. Budući da stabla nemaju razvijen korenski sistem, u sadnoj jami se prave ankeri – metalne rešetke koje čuvaju stablo. Stabla će se specijalnim trakama vezivati za dno, a trake će se za pet godina resorbovati. Za to vreme stabla će pustiti koren.Instaliran je i savremen način navodnjavanja, a stabla će nakon sadnje biti dodatno zalivena, kako bi se povratila vlažnost busena. Na ovaj način će se istisnuti i višak vazduha i uspostaviti vodno-vazdušni režim zemljišta. Kada se sadne jame zatrpaju, biće postavljena horizontalna i vertikalna zaštita oko stabala.Profesor Šumarskog fakulteta Mihajlo Grbić, inače predsednik Komisije za odabir sadnica, naglasio je da se sadnicama platana svake treće godine orezuje koren kako bi se stvorile primarne žile, koje omogućavaju njihovu ishranu. Ispod zemljišta je postavljen sloj šljunka, koji će omogućiti da korenje sadnice dišu i da se višak vode evakuiše. Češćim rasađivanjem ove sadnice su postale i otpornije i izdržljivije, a krošnje pojedinih stabala imaju krošnje do četiri metra široke – orezane su tako da mogu da podnesu težak saobraćaj i biće posađene na posebna mesta u ulici. Kruna svih sadnica neće morati da bude orezivana godinama. U rasadniku belgijske kompanije „Arbor” posebnim trakama su označeni platani namenjeni Beogradu, a sadnju će nadzirati ljudi iz Belgije.– Kada čitav posao bude gotov, Bulevar kralja Aleksandra će imati drvored od 483 platana, odnosno60 stabala više nego što ih je imao pre rekonstrukcije. Trudićemo se da što brže i efikasnije radimo, pa će biti zatvarana samo jedna saobraćajna traka u dužini od 200 metara. Sadnju ćemo započeti od vrha, od Cvetkove pijace nadole, budući da je tu saobraćaj manjeg intenziteta nego od Vukovog spomenika naviše. Tako ćemo za 30 dana dobiti drvored koji će Beograđanima služiti na čast za čitav naredni vek – rekao je Radovan Draškić.On je podsetio da je isključivo na osnovu struke svojevremeno doneta veoma važna odluka da se zameni drvored u Bulevaru kralja Aleksandra – stručne studije su pokazale da je drvored u lošem stanju, da je nužno da se on zameni, i preporučivale da se to obavi kada se bude radila prva velika rekonstrukcija ove saobraćajnice. Ovakva prilika nije smela da bude propuštena, a sada se ceo posao uspešno privodi kraju. O tome svedoče ekološke i estetske vrednosti novog drvoreda, a pre svega bezbednost građana i imovine, koja bi, da ovo nije urađeno, sigurno bila dovedena u pitanje.– Podsetio bih na komentare koji su se čuli prilikom seče platana, da to radimo zbog njihove velike komercijalne vrednosti. U stvarnosti se obistinilo ono što smo tada tvrdili – da su debla u takvom stanju da nikoga neće interesovati. Na dosadašnje dve licitacije za prodaju debala niko se nije javio, u toku je i treća licitacija, a ako i dalje ne bude zainteresovanih, donećemo odluku šta sa njima da radimo. Sada su debla deponovana u rasadniku i moguće je da će biti podeljena građanima koji nemaju mogućnosti da obezbede ogrev za zimu – rekao je Draškić.

Izvor[uredi]