Nikolić i Josipović: Problemi još opterećuju odnose

Izvor: Викиновости
Ivo J.
Slika: Foreign and Commonwealth Office.

17. oktobar 2013.
Beograd/ Srbija (Beta) - Predsednici Srbije i Hrvatske Tomislav Nikolić i Ivo Josipović ocenili su u sredu , posle razgovora u Beogradu , da je u odnosima dve zemlje postignut izvestan napredak, ali da ih i dalje opterećuje niz problema, među kojima su i pitanja nestalih i međusobnih tužbi za genocid.

Nikolić je ocenio da bi povlačenje tužbi bilo dobro pošto bi omogućilo mir, jer „nikada ne možete reći da dobri prijatelji idu na sud“, a da presudom, ma kakva ona bila, neko neće biti zadovoljan.

Josipović je rekao da je za eventualno povlačenje tužbi važno rešiti neka pitanja, a pre svega pitanje nestalih koje je označio kao „temeljni“ problem u odnosima dve zemlje, ali i naglasio da vlada Hrvatske još nije donela odluku o tome.

„Koliko ja znam vlada u Hrvatskoj još nije donela konačan odluku. U medijima su davani nagoveštaji. U Hrvatskoj se neke stvari očekuju pre konačne odluke“, rekao je Josipović i dodao da se za pomirenje mora uraditi jako puno po pitanju nestalih.

Hrvatski predsednik kazao je i da će se na Ssudu, ako bude procesa, čuti neprijatne stvari, a Nikolić da će to biti „tri nedelje blaćenja“ kao i da to može otežati saradnju.

„Zatvaramo čelična vrata ružne prošlosti, iz lepe prošlosti izvlačimo ono što je zajedničko. Mislim da je to zajednički nastup na trećim tržištima“, rekao je Nikolić i dodao da dve države imaju kompatibilne privrede koje mogu da sarađuju, ali i upitao „kako to posle tužbi“.

Predsednik Srbije izrazio je uverenje da su hrvatski predsednik i on danas napravili iskorak u poboljšanju odnosa, dok je Josipović ocenio da su razgovori bili iskreni i da su potpuno otvoreno izneli kako dve strane gledaju na probleme u međusobnim odnosima.

„Josipović i ja čvrsto smo opredeljeni da pružimo punu podršku dvema vladama u rešavanju otvorenih pitanja, da razvijamo dobrosusedske odnose i da unapređujemo bilateralnu i regionalnu saradnju i pružamo jedni drugima podršku u unapređenju ekonomije“, rekao je Nikolić.

Nikolić je rekao da ohrabruje čvrst stav Josipovića o poštovanju zakona o pravima nacionalnih manjina, ali kao problem koji opterećuje odnose dve zemlje naveo i probleme srpske manjine u Hrvatskoj.

On je rekao da postoje problemi u ostvarivanju prava na upotrebu srpskog jezika, proporcionalnoj zastupljenosti u lokalnoj samoupravi i javnim službama, pravosuđu i policiji. Naveo i da se često ugrožava bezbednost, „a u poslednje izražena je pojava etnički motivisnih incidenta i govora mržnje protiv Srba“.

Takođe je naveo i da su u Hrvatskoj u „školskim udžbenicima Srbi prikazni kao okupatori i četnici“, da u pojedinim županijama još nisu registrovane obrazovne ustanove kao škole srpske nacionalne manjine.

On je istakao i pitanje povratka imovine Srpske pravoslavne crkve, ali i naveo da je pozitivno što su izdvojena sredstva za obnovu porušenih pravoslavnih crkava.

Josipović je rekao da je za Hrvatsku ključan problem nerasvetljena sudbina oko 1.700 nestalih.

„Za mene je to vrhunski problem, moralni i pravni. Mi danas tražimo ukupno 1.689 osoba od toga 953 nestalih u periodu 1991-92. Pretežno Hrvata i 736 osoba koje su nestale 1995. pretežno Srba“, rekao je Josipović.

On je kazao da se sa nekim od problema srpske manjine u Hrvatskoj suočavaju i pripadnici hrvatske manjine u Srbiji.

Prema rečima hrvatskog predsednika, Zagreb smatra da treba ubrzati rešavanje problema sukcesije vojne i federalne imovine bivše SFRJ, kao i arhiva.

On je rekao da se mora intenzivirati i pitanje rešavanja granice, a da ako ne bude bilo moguće da se reši, da se može ići i na međunarodnu arbitražu.

Josipović je ocenio da „život ide ispred politike“ jer su privrednici, naučnici, umetnici i sporisti ispred politike po nivou saradnje i oni da „šalju poruku da naše dve zemlje mogu više“.

On je izrazio zadovoljstvo što se može konstatovati da je „napravljen ozbiljan napredak u određenim segmentima“ i naveo primer saradnje u pravosuđu po pitanju ratnih zločina, ali i prekogranične borbe protiv organizovanog kriminala.

Izvor[uredi]