U eri veštačke inteligencije, Vikipedija nikada nije bila vrednija
10. novembar 2025.
(Zadužbina Vikimedija) - Veštačka inteligencija se oslanja na ljudske, dokumentovane izvore znanja kao što je Vikipedija.
Sa sposobnošću generativne veštačke inteligencije da stvara tekst i video-sadržaje, onlajn svet se temeljno promenio.
Međutim, mnogi ljudi ne prepoznaju da se iza svih tih sadržaja nastalih pomoću veštačke inteligencije nalazi nešto veoma poznato: znanje koje su ljudi kurirali, o njemu raspravljali i dokumentovali ga.
Zato uloga Vikipedije kao kičme sveukupnog znanja na internetu nikada nije bila važnija.
Hajde da objasnimo.
- Ljudski stvoreno znanje je nezamenljivo
Naučni komunikator Hank Grin nedavno se zapitao o budućnosti veštačke inteligencije i o tome da li će sama sebe „pojesti“. To je zato što generativna veštačka inteligencija ne može da postoji bez stalno ažuriranog ljudski stvorenog znanja — bez njega, sistemi veštačke inteligencije upadaju u kolaps modela.
Snaga Vikipedije su njene zajednice dobrovoljnih urednika, brojne stotine hiljada ljudi, koji neprestano unapređuju informacije na sajtu. Zadužbina Vikimedija — neprofitna organizacija koja podržava Vikipediju — pruža tehnološku i pravnu podršku, ali ne piše i ne kontroliše sadržaj na Vikipediji; to čine dobrovoljni urednici.
Ljudi donose elemente u proces stvaranja znanja koji su za veštačku inteligenciju nezamenljivi. Trenutni generativni alati mogu sintetizovati ili sumirati postojeće znanje, ali ne mogu učestvovati u procesu diskusije, rasprave i postizanja konsenzusa, što urednici Vikipedije rade svakoga dana. Oni ne mogu da otkriju predmete duboko sakrivene u arhivi, niti da fotografišu neki događaj ili nedovoljno dokumentovano mesto kako bi doprineli unapređenju znanja. Osim toga, projekti Vikimedije dostupni su na više od 300 jezika, koje često pišu izvorni govornici, čime se stvara višejezički korpus koji podržava razvoj inkluzivnih i kulturno osetljivih modela veštačke inteligencije. Ovaj pristup usmeren na čoveka obezbeđuje visokokvalitetne i pouzdane informacije koje, kroz redovnu saradnju urednika i neslaganja, vode ka neutralnijim i obuhvatnijim člancima. Što više ljudi učestvuje na Vikipediji, to internetsko znanje postaje bolje.
Vikipedija se ističe i po transparentnosti. Svi vide potpuno iste informacije; nema algoritama koji prate vaše ponašanje ili vam serviraju sadržaj radi profita. Kada čitate članak, prateće reference vode ka pouzdanim izvorima u kojima možete proveriti ko je prvobitno objavio informaciju. Ako želite da saznate više o tome zašto je određena informacija uopšte uneta u članak, postupci Vikipedije i aktivnosti njenih urednika su javno dostupni i mogu ih pregledati svi. Takođe možete sami dodati informacije, u skladu sa pravilima i smernicama sajta, čime se ovaj živi izvor znanja neprestano ažurira. Upravo zbog otvorenosti Vikipedija ostaje jedna od najpouzdanijih platformi na svetu. Nasuprot tome, generativni sistemi često mogu „halucinirati“ informacije, odnosno predstaviti pogrešne, iako uverljive tvrdnje kao činjenice.
- Da li Vikipedija koristi veštačku inteligenciju?
Prepoznajemo potencijal veštačke inteligencije da nam pomogne u našoj misiji — da pouzdane informacije učinimo dostupnim većem broju ljudi. Međutim, to mora da se radi na način primeren Vikipediji — odnosno tako da podržava ljude u stvaranju i deljenju znanja, a ne da ih zameni.
Na primer, znamo da dobrovoljci na Vikipediji veliki deo vremena provode na rutinskim zadacima kao što je označavanje vandalizma. To odvlači pažnju od važnijih zadataka kao što su stvaranje sadržaja i pregled izmena. Zato se veći deo naše strategije za primenu veštačke inteligencije, objavljene ranije ove godine, usmerava na pružanje više vremena urednicima za ključni enciklopedijski rad.
U svim slučajevima, dobrovoljci kreiraju i sprovode smernice za odgovornu upotrebu alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, kako bi osigurali da oni najbolje podržavaju ljudske doprinosioce.
- Veštačka inteligencija se oslanja na Vikipediju
Veštačka inteligencija ne može da postoji bez ljudskog truda uloženog u otvorene i neprofitne izvore znanja, kao što je Vikipedija. Zato je Vikipedija jedan od najkvalitetnijih skupova podataka na svetu za obučavanje modela veštačke inteligencije, i kada programeri pokušaju da je izostave, njihovi modeli daju znatno manje tačne, manje raznovrsne i manje proverljive odgovore.
Zato pozivamo programere veštačke inteligencije i druge korisnike sadržaja da odgovorno koriste naš sadržaj i da podrže Vikipediju. To mogu učiniti kroz dve jednostavne radnje: navođenje izvora i finansijsku podršku.
Navođenje izvora znači da generativna veštačka inteligencija priznaje zasluge ljudskih autora čiji rad koristi za svoje izlaze. To održava vrli ciklus koji omogućava dalji ljudski doprinos, ključan za podatke koje nove tehnologije koriste. Da bi ljudi verovali informacijama na internetu, platforme treba jasno da istaknu odakle potiču podaci i da promovišu mogućnosti da se ta mesta posete i da se u njima učestvuje. Sa manje poseta Vikipediji, manje dobrovoljaca ima priliku da proširi i obogati sadržaj, a manje pojedinačnih donatora podržava ovaj rad.
Finansijska podrška podrazumeva da bi većina programera veštačke inteligencije trebalo da pristupa sadržaju Vikipedije preko platforme Vikimedija Enterprajz. Ova plaćena, opciona usluga, koju razvija Zadužbina Vikimedija, omogućava kompanijama da održivo koriste sadržaj Vikipedije u velikom obimu, bez opterećivanja servera, a istovremeno podržavajući našu neprofitnu misiju.
Kroz pravilno navođenje izvora i bolju finansijsku podršku za tehnološke uticaje veštačke inteligencije na Vikipediju, programeri mogu osigurati i svoju i Vikipedijinu dugoročnu budućnost.
- Suština
Vikipedija je „poslednje najbolje mesto na internetu“. Ona je jedini sajt takvog obima koji održava standarde proverljivosti, neutralnosti i transparentnosti, a koji pokreću informacije širom interneta. I dalje je neophodna za svakodnevne potrebe ljudi za informacijama, na načine koji su često nevidljivi. U svetu koji je sve više ispunjen veštačkom inteligencijom, ljudsko znanje Vikipedije vrednije je nego ikada.
Petnaestog januara 2026. godine Vikipedija će proslaviti svoj 25. rođendan. Dok razmišljamo o ovom značajnom jubileju, optimistični smo da će Vikipedija biti ovde i narednih 25 godina, obezbeđujući da internet pruža besplatno, tačno, ljudsko znanje — za generacije koje dolaze.
Tekst je preveden sa engleskog jezika. Link ka originalnog teksta u izvorima.
Izvor
[uredi]- Brisa Ceccon и Scann WDU, „In the AI era, Wikipedia has never been more valuable” Wikimedia Foundation, 10. новембар 2025. (engleski)
