Beograd: Treća regionalna konferencija „Ko kroji evropsku romsku politiku u oblasti jezika, kulture i istorije Roma”

Izvor: Викиновости


21. oktobar 2010.
Beograd/ Srbija

Povodom obeležavanja prve godišnjice Muzeja romske kulture, danas je u Beogradu održana Treća regionalna konferencija na temu „Ko kroji evropsku romsku politiku u oblasti jezika, kulture i istorije Roma”. Pored učesnika iz naše zemlje, u radu konferencije učestvovali su i predstavnici Roma iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, a finansijsku podršku dao je grad Beograd. Prema rečima Dragoljuba Ackovića, direktora Muzeja romske kulture, cilj ove, kao i prethodne dve konferencije, jeste da se poboljša položaj Roma u društvu.– Pomaka ima, najpre u širem interpretiranju ove problematike, ali i u konkretnim stvarima koje su urađene. Stvaranje institucija kao što su Evropski univerzitet za romološke studije, Katedra za romologiju, Biblioteka „Trifun Dimić” i Muzej romske kulture pokazuje da se krećemo u pozitivnom pravcu. Prema zvaničnoj statistici, u Srbiji ima 108.000 pripadnika romske populacije, ali to nisu tačni podaci jer samo u Beogradu ima 105.000 Roma. Tako da procenjujemo da u zemlji ima između 600.000 i 700.000 Roma. U Srbiji je dosta učinjeno da se popravi položaj ove nacionalne manjine, ali još mnogo toga ima da se radi. Španija nam više nije reper jer je Srbija u nekim oblastima otišla dalje. Primera radi, ova zemlja nema dve važne institucije koje mi imamo, niti dnevni program na romskom jeziku – kazao je Acković.Vitomir Mihajlović, predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i narodni poslanik, istakao je da su problemi Roma u Srbiji i dalje veliki jer od svih nacionalnih manjina u ovoj ima najviše neobrazovanih, čak 80 odsto, od čega najveći broj čine žene, zatim siromašnih, čak su i do deset puta siromašniji od drugih manjina, i pri tom predrasude i stereotipi učinili su da Romi budu najviše diskriminisani. Međutim, angažmanom ovog nacionalnog saveta i ostalih relevantnih ustanova i pojedinaca stvari se kreću nabolje. Tako se, primera radi, godišnje po posebnom programu na studije upiše od 200 do 220 mladih ljudi romske nacionalnosti, odnosno od 450 do 500 učenika u srednje škole. Standardizacija jezika je istorijski proces, ali ako se pođe od činjenice da trenutno postoji čak 25 romskih jezika, mora mnogo više da se radi na ovoj problematici kako bi svi Romi mogli da komuniciraju na jednom jeziku, koji će „ostaviti” i budućim generacijama. Zato su pomoć i veći angažman stručnjaka neophodni, naglasio je Jovan Damjanović, predsednik Odbora za kulturu Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i narodni poslanik.

Izvor[uredi]